Tržišni udjel triju najvećih banaka u BiH Raiffeisen banke BiH, UniCredit Zagrebačke banke i Hypo Group (Hypo Alpe-Adria banka u Mostaru i Banjoj Luci) je 61 posto. Njihova je aktiva ukupno 4,6 milijardi eura, a ukupna aktiva komercijalnih banaka je 7,52 milijarde eura. Tri najveće banke u BiH imaju odobrenih 61,33 posto ukupnih kredita komercijalnih banaka u BiH te čak 79,3 posto ukupnih depozita. One imaju 3,58 milijardi eura od 4,5 milijardi ukupnih depozita komercijalnih banaka u BiH. U ovoj je godini planirano pripajanje HVB Central profit banke iz Sarajeva UniCredit Zagrebačkoj banci pa će ona preuzeti lidersku poziciju u BiH. Kada se UniCredit Zagrebačkoj banci pripoji HVB Central profit banka, ta će banka imati veću aktivu od Raiffeisen banke BiH. Njezina će aktiva biti 1,6 milijardi eura, a aktiva Raiffeisen banke BiH je 1,58 milijardi eura. Dobit UniCredit Zagrebačke banke i HVB Central profit banke u prošloj je godini iznosila 20,6 milijuna eura, a dobit Raiffeisen banke u 2006. godini bila je 14,16 milijuna eura. Najmanju dobit imala je Hypo Alpe-Adria Group 8,7 milijuna eura. Raiffeisen banka BiH nakon spajanja mostarske i sarajevske banke imat će veći udjel na tržištu kredita jer ima odobrenih 920 milijuna eura kredita. Zajedno UniCredit Zagrebačka banka i HVB Central profit banke imaju odobrenih kredita u iznosu od 818 milijuna eura. Najviše ima Hypo Alpe Adria Group – 1,07 milijardi eura. Hypo banke u BiH imaju najviše depozita 1,27 milijardi eura, UniCredit Zagrebačka banka i HVB Central profit banka imaju depozita u iznosu od 1,26 milijardi eura, a Raiffeisen banka BiH 1,06 milijardi eura. Četvrta banka po veličini u BiH je Nova ljubljanska banka u čijem su vlasništvu NLB Tuzlanska banka i NLB Razvojna banka u Banjoj Luci, a NLB želi preuzeti i Investicijsko-komercijalnu banku iz Zenice. Volksbank je peta po veličini banka u BiH jer je krajem prošle godine preuzela Zepter banku u Banjoj Luci, a austrijski Steiermärkische Bank und Sparkasse preuzeo je sarajevsku ABS banku.
Tržišni udjel triju najvećih banaka u BiH Raiffeisen banke BiH, UniCredit Zagrebačke banke i Hypo Group (Hypo Alpe-Adria banka u Mostaru i Banjoj Luci) je 61 posto. Njihova je aktiva ukupno 4,6 milijardi eura, a ukupna aktiva komercijalnih banaka je 7,52 milijarde eura. Tri najveće banke u BiH imaju odobrenih 61,33 posto ukupnih kredita komercijalnih banaka u BiH te čak 79,3 posto ukupnih depozita. One imaju 3,58 milijardi eura od 4,5 milijardi ukupnih depozita komercijalnih banaka u BiH. U ovoj je godini planirano pripajanje HVB Central profit banke iz Sarajeva UniCredit Zagrebačkoj banci pa će ona preuzeti lidersku poziciju u BiH. Kada se UniCredit Zagrebačkoj banci pripoji HVB Central profit banka, ta će banka imati veću aktivu od Raiffeisen banke BiH. Njezina će aktiva biti 1,6 milijardi eura, a aktiva Raiffeisen banke BiH je 1,58 milijardi eura. Dobit UniCredit Zagrebačke banke i HVB Central profit banke u prošloj je godini iznosila 20,6 milijuna eura, a dobit Raiffeisen banke u 2006. godini bila je 14,16 milijuna eura. Najmanju dobit imala je Hypo Alpe-Adria Group 8,7 milijuna eura. Raiffeisen banka BiH nakon spajanja mostarske i sarajevske banke imat će veći udjel na tržištu kredita jer ima odobrenih 920 milijuna eura kredita. Zajedno UniCredit Zagrebačka banka i HVB Central profit banke imaju odobrenih kredita u iznosu od 818 milijuna eura. Najviše ima Hypo Alpe Adria Group – 1,07 milijardi eura. Hypo banke u BiH imaju najviše depozita 1,27 milijardi eura, UniCredit Zagrebačka banka i HVB Central profit banka imaju depozita u iznosu od 1,26 milijardi eura, a Raiffeisen banka BiH 1,06 milijardi eura. Četvrta banka po veličini u BiH je Nova ljubljanska banka u čijem su vlasništvu NLB Tuzlanska banka i NLB Razvojna banka u Banjoj Luci, a NLB želi preuzeti i Investicijsko-komercijalnu banku iz Zenice. Volksbank je peta po veličini banka u BiH jer je krajem prošle godine preuzela Zepter banku u Banjoj Luci, a austrijski Steiermärkische Bank und Sparkasse preuzeo je sarajevsku ABS banku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu