EN DE

Tjedni skok Vodafonea 6 posto

Autor: Poslovni.hr
05. lipanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Osjetljivost na promjene kamatnih stopa skupo su platile dionice financijskih institucija i energetskog sektora

Nakon početnog vala likvidacije koji je svjetska tržišta kapitala zahvatio početkom svibnja (neposredno nakon dostizanja višegodišnjih vrhunaca), monetarna politika je (p)ostala najvažnija determinanta aktivnosti investitora, obilježivši u velikoj mjeri i prošlotjedna zbivanja na svjetskim burzama. Ovisno o intonaciji news-flowa i čestim verbalnim intervencijama monetarnih vlasti, raspoloženje ulagača mijenjalo se zadivljujućom brzinom, bježeći iz jednog u drugi ekstrem, a strasti su se tek donekle smirile potkraj tjedna, kada je strah od negativnih implikacija nastavka uzlaznog ciklusa kamatnih stopa u SAD i Eurolandu zamijenila – ravnodušnost. U tom kontekstu, lagani rast vrijednosti vodećih svjetskih burzovnih indeksa (ipak nedovoljan da u potpunosti neutralizira minus na tjednoj razini) jasno pokazuje kako se većina aktera na financijskim tržištima pomirila s pretpostavkom kako je još jedno povećanje kamatnjaka FED (u lipnju) jednostavno neminovno, čime je dotadašnja taktika agresivne akumulacije profita ustupila mjesto bargain-huntingu. Ili u prijevodu, grozničavoj potrazi za podcijenjenim dionicama, te je svojevrsno preslagivanje prioriteta u prvi plan gurnulo najveće gubitnike, dok su top-performeri, poput rudarskih i naftnih kompanija, postali žrtve masovnijeg povlačenja kapitala, osiguravši visok plasman na tjednoj ljestvici gubitnika.
Kao i obično, riječ je ponajprije o londonskom kvintetu, koji su ovoga puta predvodile dvije ponajveće svjetske rudarske kompanije, Rio Tinto i BHP Billiton, zabilježivši pad cijene dionica od 5 posto, odnosno, 4,6 posto. Istodobno, naftaše su od intenzivnije korekcije poštedjeli geopolitički faktori (ponajprije vezani za iranski nuklearni program), odnosno, činjenica da se cijena WTI sirove nafte nije spuštala ispod razine od 70 dolara po barelu. Suprotno tome, vrlo dobrom se izvedbom može pohvaliti segment tržišta čije predstavnike prati neslavna reputacija ‘najslabije karike’ u ovoj godini.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Riječ je o sektoru telekomunikacija, koji karakteriziraju nadasve prihvatljivi indikatori fundamentalni analize, uključujući i izdašne dividende, što je još početkom tjedna potvrdio i najveći svjetski mobilni operater, Vodafone, pokušavajući ublažiti gorak okus poslovnih rezultata (rekordnih 22 milijarde funti gubitka) upravo povećanjem dividendi. A da je Upravi očito pošlo za rukom ušutkati nezadovoljnike, nedvojbeno pokazuje i tjedni skok vrijednosti dionica od oko 6 posto, što je (unutar sektora) samo Telenor (+6,3 posto) uspio nadmašiti. Osjetljivost na promjene kamatnih stopa skupo su pak platile dionice financijskih institucija i utility sektora, pri čemu je na izvedbu potonjih (u prvom redu proizvođača električne energije) utjecala i istraga Europske komisije koja za cilj ima razbiti tijesnu suradnju eventualne dogovore o fiksiranju cijena, a s minusom od oko 2,5 posto prednjačili su Gaz de France i RWE. Raspoloženje investitora donekle su popravile i vijesti sa m&a fronta, od kojih se najviše ističe dogovoreno spajanje na relaciji NYSE – Euronext (vrijedno 7,8 milijardi eura). Što ipak nije sasvim ugasilo nadu u podnošenje veće ponude od strane Deutsche Borse (+1 posto), budući su dionice Euronexta premašile dogovorenu cijenu (69,1 euro po dionici), zaključivši trgovinu praktički bez ikakve promjene cijene (na 69,5 eura). Odbijajući poboljšanu ponudu španjolskog Ferroviala (s cijenom od devet funti po dionici), BAA je pomalo razočarao promatrače, no zato su špekulacije prema kojima je Citigroup (savjetnik Ferroviala) prigrabio 14 posto vlasničkog udjela britanske kompanije katapultirale dionice potencijalne akvizicije visoko na pozitivan teritorij.

Nakon početnog vala likvidacije koji je svjetska tržišta kapitala zahvatio početkom svibnja (neposredno nakon dostizanja višegodišnjih vrhunaca), monetarna politika je (p)ostala najvažnija determinanta aktivnosti investitora, obilježivši u velikoj mjeri i prošlotjedna zbivanja na svjetskim burzama. Ovisno o intonaciji news-flowa i čestim verbalnim intervencijama monetarnih vlasti, raspoloženje ulagača mijenjalo se zadivljujućom brzinom, bježeći iz jednog u drugi ekstrem, a strasti su se tek donekle smirile potkraj tjedna, kada je strah od negativnih implikacija nastavka uzlaznog ciklusa kamatnih stopa u SAD i Eurolandu zamijenila – ravnodušnost. U tom kontekstu, lagani rast vrijednosti vodećih svjetskih burzovnih indeksa (ipak nedovoljan da u potpunosti neutralizira minus na tjednoj razini) jasno pokazuje kako se većina aktera na financijskim tržištima pomirila s pretpostavkom kako je još jedno povećanje kamatnjaka FED (u lipnju) jednostavno neminovno, čime je dotadašnja taktika agresivne akumulacije profita ustupila mjesto bargain-huntingu. Ili u prijevodu, grozničavoj potrazi za podcijenjenim dionicama, te je svojevrsno preslagivanje prioriteta u prvi plan gurnulo najveće gubitnike, dok su top-performeri, poput rudarskih i naftnih kompanija, postali žrtve masovnijeg povlačenja kapitala, osiguravši visok plasman na tjednoj ljestvici gubitnika.
Kao i obično, riječ je ponajprije o londonskom kvintetu, koji su ovoga puta predvodile dvije ponajveće svjetske rudarske kompanije, Rio Tinto i BHP Billiton, zabilježivši pad cijene dionica od 5 posto, odnosno, 4,6 posto. Istodobno, naftaše su od intenzivnije korekcije poštedjeli geopolitički faktori (ponajprije vezani za iranski nuklearni program), odnosno, činjenica da se cijena WTI sirove nafte nije spuštala ispod razine od 70 dolara po barelu. Suprotno tome, vrlo dobrom se izvedbom može pohvaliti segment tržišta čije predstavnike prati neslavna reputacija ‘najslabije karike’ u ovoj godini.

Riječ je o sektoru telekomunikacija, koji karakteriziraju nadasve prihvatljivi indikatori fundamentalni analize, uključujući i izdašne dividende, što je još početkom tjedna potvrdio i najveći svjetski mobilni operater, Vodafone, pokušavajući ublažiti gorak okus poslovnih rezultata (rekordnih 22 milijarde funti gubitka) upravo povećanjem dividendi. A da je Upravi očito pošlo za rukom ušutkati nezadovoljnike, nedvojbeno pokazuje i tjedni skok vrijednosti dionica od oko 6 posto, što je (unutar sektora) samo Telenor (+6,3 posto) uspio nadmašiti. Osjetljivost na promjene kamatnih stopa skupo su pak platile dionice financijskih institucija i utility sektora, pri čemu je na izvedbu potonjih (u prvom redu proizvođača električne energije) utjecala i istraga Europske komisije koja za cilj ima razbiti tijesnu suradnju eventualne dogovore o fiksiranju cijena, a s minusom od oko 2,5 posto prednjačili su Gaz de France i RWE. Raspoloženje investitora donekle su popravile i vijesti sa m&a fronta, od kojih se najviše ističe dogovoreno spajanje na relaciji NYSE – Euronext (vrijedno 7,8 milijardi eura). Što ipak nije sasvim ugasilo nadu u podnošenje veće ponude od strane Deutsche Borse (+1 posto), budući su dionice Euronexta premašile dogovorenu cijenu (69,1 euro po dionici), zaključivši trgovinu praktički bez ikakve promjene cijene (na 69,5 eura). Odbijajući poboljšanu ponudu španjolskog Ferroviala (s cijenom od devet funti po dionici), BAA je pomalo razočarao promatrače, no zato su špekulacije prema kojima je Citigroup (savjetnik Ferroviala) prigrabio 14 posto vlasničkog udjela britanske kompanije katapultirale dionice potencijalne akvizicije visoko na pozitivan teritorij.

Murakami izazvao rasprodaju u Tokiju
Posljednju šansu za značajniji oporavak japanskih dionica dokinuo je kontroverzni Yoshiaki Murakami, čiji je investicijski fond, zastupljen u vlasničkoj strukturi velikog broja domaćih kompanija, navodno pod istragom regulatora. U strahu od reprize skandala Livedoor, ulagači su se ubrzano rješavali dionica na bilo koji način povezanih s MAC Asset fondom, zadržavajući lokalne indekse blizu najniže razine u tri mjeseca.




Autor: Poslovni.hr
05. lipanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati