Izuzmemo li nešto intenzivniju akumulaciju profita na samom početku, uzlazan trend na domaćem tržištu kapitala niti protekloga tjedna nije dolazio u pitanje, omogućivši pozitivnu izvedbu obaju burzovnih indeksa, pri čemu je CROBEX neznatno zaostajao (ubilježivši tjedni rast od 1,2 posto, naspram 2 posto za VIN indeks), nadoknadivši taj zaostatak novim rekordima, udaljavajući se krupnim koracima od okruglih 2.700 bodova (i u odnosu na početak godine trenutno bilježi rast od čak 37 posto).
Pokušavajući objasniti kontinuirani rast cijena dionica, većina promatrača i dalje upire prstom u Plivu (PLVA-R-A), navodeći kako je masovni izlazak investitora (a najveći dio prodanih dionica progutao je Actavis) oslobodio poveću količinu kapitala, otvarajući prostor za rast brojnim izdanjima koja su dugo vremena bila u drugom planu. A taj je model ponašanja kulminaciju dosegao upravo krajem tjedna, isprovociravši snažan rast cijena pojedinih dionica, od kojih su neke u potpunosti uspjele neutralizirati negativne učinke svibanjske i lipanjske korekcije. Među njima svakako valja spomenuti Viro (VIRO-R-A), u čijem su slučaju kao svojevrsni katalizator visoke potražnje poslužile špekulacije o izdašnoj dividendi (spominje se cifra od čak 50 kuna) koju sprema Uprava, kontemplirajući usput i o scenariju ulaska strateškog (njemačkog) investitora u vlasničku strukturu. Što kupcima (a institucionalni su investitori sve aktivniji) očito djeluje prilično primamljivo, pa ne čudi da se cijena dionica, nošena milijunskim prometima (ukupno 13,7 milijuna kuna), približila na korak od ključne psihološke razine od 600 kuna, ostvarivši u tjedan dana rast od čak 12,3 posto (na rekordnih 595 kuna). Usporedbe radi, prije samo dva tjedna cijena se spustila ispod okruglih 500 kuna, privukavši veliki broj raspoloženih kupaca.

Istodobno, Dalekovod (DLKV-R-A) se tjednim skokom od 5,3 posto, na 682 kune, sasvim primaknuo aktualnom rekordu (684 kune), no u ovom slučaju valja istaknuti i prilično mršavih 250 tisuća kuna prometa u petak, što vjerojatno signalizira određenu suzdržanost kupaca, za sada još uvijek nespremnih za napad na 700 kuna. Po prvi puta u ovoj godini, povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A) preskočile su granicu od 3.600 kuna, još jednom opovrgavajući uvriježeno pravilo prema kojem ‘puno više treba da se nešto izgradi, nego da se sruši’. Što bi u prijevodu značilo da uzlazna faza (makar se radilo o kratkoročnom trendu) u pravilu traje duže od silazne (korekcije), a to kod Adrisa definitivno nije slučaj. Naime, trebalo je četiri mjeseca da se cijena dionica spusti sa 3.600 na 3.000 kuna, a samo nekoliko tjedana za skok do ovogodišnjeg maksimuma od 3.746 kuna. Inače, dionice su zaključile prošlotjednu trgovinu s rastom od 5,7 posto (na 3.701 kunu), prikupivši 26,5 milijuna kuna prometa.
Što je tek četvrtina obujma trgovine najlikvidnije domaće dionice koja je, usprkos nešto slabijem interesu kupaca, uspjela očuvati doista impresivan niz od 16 dana bez gubitaka. Međutim, u nedostatku svježih vijesti (a objava namjere Actavisa za objavu ponude za preuzimanje to definitivno – nije), održavanje pozitivnog trenda polako postaje nemoguća misija, o čemu svjedoči i nešto skromnijih 2 posto rasta (na 775 kuna), makar je agresivnijim nastupom dijela kupaca all-time-high rezultat u nekoliko navrata popravljan (trenutno iznosi 780 kuna).

Slatinska banka preskočila 2.000 kuna
Scenarij preuzimanja još je uvijek aktualan pak u slučaju Slatinske banke (SNBA-R-A), koja se prošloga tjedna doista proslavila, priuštivši svojim poklonicima, i to uz zamjetno veći obujam trgovine (ukupno oko 3,5 milijuna kuna prometa), nove rekorde i doista spektakularan rast. Naime, cijena redovnih dionica (SNBA-R-A) po prvi puta je preskočila razinu od 2.000 kuna, ostvarivši rast od 14 posto (na rekordnih 2.030 kuna), dok su povlaštene dionice (SNBA-R-A) uknjižile rast od gotovo 22 posto (na 1.400 kuna).