S očekivanim rastom kreditiranja od 10 posto Wüstenrot stambena štedionica ove će godine ući među osam najvećih kreditora stambenih potreba u zemlji. O razvoju stambenog kreditiranja te kako niske kamatne stope na štednju ograničavaju kreditiranje za Večernji list govori član Uprave Ivan Ostojić.

Kakve rezultate za ovu godinu što se tiče stambene štednje i plasiranih kredita bilježi Wüstenrot stambena štedionica?
Fokus Wüstenrot stambene štedionica u ovoj godini je na financiranju stambenih potreba naših klijenata uz dugoročno održivo prikupljanje depozita. Drugim riječima, naglasak je na pojačanom kreditiranju stambenih potreba građana i taj segment našeg posla raste oko 10% u odnosu na 2015. godinu. U apsolutnim iznosima planiramo ovu godinu završiti sa oko 210 milijuna kuna novoisplaćenih stambenih kredita što je oko 5% svih stambenih kredita koji će biti isplaćeni u Hrvatskoj tijekom ove godine u što ne ulaze krediti poslovnih banaka koji su posljedica konverzije kredita u CHF-u. Takav udio nas svrstava u 7-8 najvećih kreditora stambenih potreba u Hrvatskoj. Što se tiče stambene štednje godinu ćemo završiti sa oko 23.000 novosklopljenih ugovora i oko 8.000 polica životnog osiguranju u Wüstenrot životnom osiguranju.

Što očekujete za sljedeću godinu?
U sljedećoj godini očekujemo rast potražnje za stambenim kreditima na čitavom tržištu uz daljnje smanjivanje kamatnih stopa i na kredita i na depozite. Već tijekom ove godine primjetili smo trendove laganog oporavka tržišta nekretnine što je izravna posljedica rasta BDP-a i optimizma potrošača te smanjenja kamatnih stopa na stambene kredite. Ako se nakon nove godine realizira i najavljena porezna reforma koja bi trebala građanima povećati dio raspoloživog dohodka, pozitivni trendovi će dodatno ojačati, neovisno o negativnim demografskim kretanjima koji postaju sve veći problem i za društvo, a posebno za ekonomiju. Mi u Wüstenrotu značajan potencijal vidimo u energetskoj obnovi stambenog fonda i rekonstrukciji postojećih nekretnine koje su dominantno građene prije 1990. godine i u tom segmentu očekujemo dinamiziranje kreditne aktivnosti.

Je li štednja u stambenim štedionicama dobila na atraktivnosti s obzirom na vrlo niske kamatne stope na oročenu štednju u bankama?
Trenutna situacija po pitanju kamatnih stopa na našem i na europskom financijskom tržištu je samo jedna faza nepredvidivog roka trajanja. Posljedice ove faze su da građani kao dominantni depozitari na našem tržištu drže oko 25 milijardi kuna na a vista računima u poslovnim bankama što je rezultat niskih prinosa na oročene depozite. U Austriji je primjerice situacija još dramatičnija. U Austriji građani drže oko 50% svih svojih depozita na a vista računima što je oko 110 milijardi eura. To je svakako blagodat u cjenovnom smislu, jer praktički imate besplatne izvore kreditiranja, međutim istodobno je i ograničavajući faktor kod stambenog kreditiranja, jer ne možete odobravati dugoročne kredite na rok od 20-25 godina iz kratkoročnih izvora koji su dnevno dostupni klijentima. Stambene štedionica se moraju prilagođavati trenutnim tržišnim okolnostima i prilagodba je vrlo izazovna, u Europi čak puno izazovnija nego u Hrvatskoj.

S obzirom da postotak državnih poticajnih sredstava ovisi o kretanju kamatnih stopa na depozite u bankama, smatrate li da će tako postavljen sustav održati dugoročnu stabilnost stambene štednje kao financijskog proizvoda?
Stambene štedionica su u Hrvatskoj u posljednjih 18 godina proživjele promjene kakve se primjerice u Austriji ili Njemačkoj nisu dogodile u posljednjih 120 godina. Jedan od najvećih izazova na koje većina dosadašnjih Vlada nije ispravno reagirala je izrazita pravna nesigurnost i nagle promjene poslovnog okvira. To je jedan od ključnih razloga zašto Hrvatska još uvijek nije atraktivna za strane investitore u mjeri u kojoj bi po potencijalima mogla biti. Postojeći model poticanja stambene štednje je postavljen na granici minimuma potrebnog za razvoj sustava stambene štednje. Vlada koja je donijela takav zakon je bila primarno fokusirana na trošak državnog proračuna, a ne i na koristi koje sustav generira za društvo i za građane. Malo je poznato da je danas svaki peti kredit u Hrvatskoj iz stambenih štedionica, da su kod nas kamatne stope isključivo fiksne na cijelo razdoblje otplate kredita što je cijelo tržište usmjerilo prema ponudi stambenih kredita sa dugoročnim fiksnim kamatnim stopama. Nepoznato je i to da je udio loših kredita u stambenim štedionicama skoro šest puta manji od prosjeka tržišta i to na sada već vrlo ozbiljnom portfelju klijenata. Da su stambene štedionica odobrile više stambenih kredita u zadnjih 10 godina danas ne bi raspravljali o problemima i troškovima koji su posljedica konverzije kredita u CHF-u niti bi postojala potreba političkog angažiranja građana koji svoj politički program temelje na konfliktu sa financijskim sustavom.

Što očekujete od nove vlade u smislu daljnjeg razvoja stambene štednje?
Od ove vlade svakako očekujemo da osigura nastavak pozitivnih trendova u segmentu rasta BDP-a i da se fokusira na realizaciju predizbornih obećanja u dijelu reforme poreznog sustava i rasterećenja gospodarstva što je neophodno za poticanje optimizma i među građanima i među kompanijama. Sustav stambene štednje ima smisla jedino u okolnostima kada stambene štedionica financiraju stambene potrebe i u tom smislu nam ide u korist svaka aktivnost koja je usmjerena na povećanje životnog standarda građana. Od ove vlade očekujemo i da se ozbiljno pozabavi problemom demografske devastacije Hrvatske, a jedan od načina kako potaknuti mlade da ostaju živjeti i raditi u Hrvatskoj je da imaju posao i krov nad glavom. Nitko ne bi trebao mirno spavati dok im to ne budemo u stanju osigurati. Što se tiče samog sustava stambene štednje očekujemo dijalog i kvalitetnu raspravu o tome kako sadašnji sustav dodatno razvijati bez opterećivanja državnog proračuna. Pri tome mislim na promjene u dijelu poslova koje stambene štedionica mogu obavljati i širenje potencijalnih korisnika kredita na upravitelje stambenih zgrada i investitora u stanogradnji. U svakom slučaju smo optimistični.