Izgubljena noga ili ruka u prometnoj nezgodi nema istu “cijenu” u svih hrvatskih sudaca. Naknadu neimovinske štete za tu povredu prava osobnosti suci i dalje određuju proizvoljno, odnosno na temelju normativa iz 2002. koji više ne vrijede, upozorio je Marijan Ćurković iz Croatia osiguranja na godišnjem skupu osiguravatelja u Rovinju ističući kako suci u određivanju visine odšteta ne postupaju čak ni prema odredbama Zakona o obveznim odnosima (ZOO) koji je na snazi od siječnja 2006. godine. “Različitost sudske prakse u izricanju odšteta dovodi do ustavne nejednakosti građana Hrvatske, ali i pravne nesigurnosti osiguratelja”, ustvrdio je Ćurković. U takvoj neregularnoj situaciji, opominje, kada nije moguće procijeniti kakvu će odštetu izreći pojedini sudac, ni aktuari ne mogu pouzdano utvrditi visinu novčanih rezervi nužnih za štete po kojima traju sudski sporovi, što znatno komplicira poslovanje branše.

Služe se normama iz ’85.
Čak ni Vrhovni sud, upozorio je, u svojim presudama ne donosi potrebne nove kriterije koji bi ujednačili sudsku praksu i bili u suglasju s odredbama danas aktualnog ZOO-a, već koristi prerađene kriterije iz 1985. godine. S namjerom da se konačno ukine višegodišnja sudska praksa presuđivanja oprečnih odšteta za povredu iste ili slične težine, industrija osiguranja pokrenula je inicijativu izrade jedinstvenih nacionalnih tablica za pravičnu novčanu naknadu i 2009. angažirala skupinu liječnika svih profila koji su kompromisno ponudili prijedlog Orijentacijskih medicinskih tablica za procjenu oštećenja tjelesnog i/ili duševnog zdravlja. Koncept počiva na principu tablica koje primjenjuju i članice EU. Premda su tablice objavljene lani u listopadu, još nisu našle praktičnu primjenu. Suci su navodno opet “pokleknuli” pred lobiranjem odvjetnika i vještaka. Sve ozljede, podsjetio je Ćurković, u kojima se utvrdilo postojanje oštećenja zdravlja prema orijentacijskim tablicama, bile su razvrstane u pet razreda, dok su oštećeni po starosti razvrstani u devet grupa s bodovima izraženim u apsolutnim brojevima.

Ćurković poziva na akciju
“Vrijednost boda stvar je društvenog dogovora, bod može iznositi kunu, kunu i pol, možda i više. No on mora ovisiti i o socijalno-gospodarskim mogućnostima društva”, smatra Ćurković i dodaje da osiguravatelji moraju krenuti u akciju kako bi riješili nered koji im otežava poslovanje. Moraju, kaže, dati vlastite tablice i vlastite kriterije prema kojima će se određivati iznosi pravične novčane naknade. “U naknadi štete nismo konkurenti, to nam je obveza i po aktualnim propisima”, poslao je struci apel istaknuvši kako je upravo u izradi i prijedlog novog zakona o obveznim odnosima u prometu pa bi valjalo razmisliti da li iskoristiti taj trenutak i kriterije za pravičnu naknadu neimovinske štete zapravo ugraditi u sam zakon. Takva rješenja već imaju neke europske zemlje, kazao je te spomenuo Španjolsku. Portugal, Italiju i Slovačku, a nedavno ga je prihvatila čak i Srbija.