Kineski stav prema ratu u Ukrajini u idućim mjesecima izmijenit će iz temelja globalne tokove novca i trgovine, koji bi velikim dijelom mogli izaći iz sustava dolara, smatraju analitičari.

U veljači, malo prije no što je u Ukrajinu poslao vojne postrojbe, ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je u Pekingu s domaćinom, kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, partnerstvo „bez ograničenja” i pojačanu suradnju nasuprot Zapadu.

Nakon početka invazije Peking je otklonio pozive zapadnih zemalja da osudi ono što Rusija naziva „specijalnom vojnom operacijom” i pozvao sve strane na suzdržanost.

Kinesko-ruska trgovinska razmjena porasla je prošle godine 35 posto, na 146,9 milijardi dolara, pokazuju podaci kineske carine, a sankcije koje su Rusiju odvojile od zapadnih tržišta vjerojatno će pojačati taj trend.

Upitano o mogućim rizicima koje donosi eventualna pomoć Rusiji, kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je za Reuters: “Kina i Rusija nastavit će normalnu ekonomsku i trgovinsku suradnju u duhu uzajamnog poštovanja i jednakosti i na obostranu korist”.

Prvi izdanci

Rat u Ukrajini već je izazvao potres u globalnoj trgovini, koji se očituje u zabranama izvoza i problemima u nabavnim lancima, ističe Reuters.

Indonezija je zabranila izvoz ugljena, a egipatske kompanije ne smiju izvoziti biljna ulja.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Kupci pokušavaju naći zamjenu za ukrajinsku i rusku pšenicu, a poljoprivredi prijeti nestašica gnojiva, budući da je blokirana opskrba ruskom potašom, ključnim sastojkom.

Čini se da se nitko previše ne trudi popraviti globalizirani sustav trgovine, ali počeli su se pojavljivati prvi izdanci novog sustava u kojem će ruske sirovine i energenti završavati u Kini i Indiji dok će australski minerali i plin biti preusmjereni u Europu.

“Svi gledaju”

Promjene su zapravo počele još nakon ruske aneksije Krima 2014. godine, ističe Tom James iz singapurskog TradeFlow Capital Managementa.

„Rusija s Kinom već trguje u renminbijima”, objašnjava James, dodajući da banke mogu poslovati jedna s drugom i izvan globalnog sustava plaćanja SWIFT, iz kojeg je Rusija u međuvremenu isključena, a Peking bi mogao puno profitirati, doduše uz rizik.

Dvije zemlje nastoje smanjiti upotrebu dolara i Rusija je u prvoj polovini prošle godine nešto više od četvrtine uvoza iz Kine platila u juanima.

„Pritisak je trenutno vrlo velik”, rekao je jedan savjetnik kineske vlade, pod uvjetom da ostane anoniman.

„Pragmatično je kupovati nešto nafte i plina od Rusije, ali svi vas gledaju. Ne želimo razljutiti Rusiju, ali teško je ne stati na stranu većine zemalja”, dodao je.

Sustav bez dolara?

Kineska razmjena s Rusijom pritom je znatno skromnija od trgovine s drugim zemljama. Tako je razmjena s EU-om u veljači dosegnula 137 milijardi dolara, razmjena sa SAD-om 123,3 milijarde dolara, a razmjena s Rusijom samo 26,4 milijarde dolara.

Indija pak trenutno od Rusije kupuje vojnu opremu, a razmatra i nabavu jeftinije ruske nafte i, prema bankarskim izvorima, istražuje mogućnost stvaranja mehanizma za trgovinu u rupijama i rubljima.

Rusija je u međuvremenu poručila da “neprijateljskim zemljama”, koje su joj uvele sankcije, poput SAD-a, članica EU-a, Japana, Kanade i Britanije, naftu ubuduće naplaćivati u rubljima.

Predsjednik odbora ruskog parlamenta za energetiku izjavio je ovog tjedna za BBC da će Rusija s Kinom trgovati u rubljima i juanima. Trgovina s Turskom bit će pak u rubljima i lirama, rekao je Pavel Zavaljni.

Odluke u Kini, najvećem svjetskom izvozniku, mogle bi istisnuti ogromne tokove novca i robe iz sustava u kojem dominiraju dolari, što Peking pokušava već desetljećima, napominje Reuters.

“Nema povratka”

Wall Street Journal izvijestio je prije nekoliko dana da su Kina i Saudijska Arabija intenzivirale pregovore o trgovini naftom u juanima, a ne u dolarima, što bi mogao biti veliki pomak u nastojanjima da se juan promovira kao valuta za trgovinu i rezerve.

Reuters napominje da nije mogao potvrditi navode iz WSJ-ovog izvješća.

“Kada ova kriza (i rat) završi, američki dolar trebao bi biti mnogo slabiji i manje zanimljiv, a renminbi puno jači”, smatra Zoltan Pozsar iz Credit Suissea, koji kinesku kupnju ruskih sirovina smatra “sistemskim pomakom”.

Diego Parrilla iz Quadriga Ingee misli drugačije, nagađa da će juan oslabiti jer će trgovina biti rascjepkana i Kina će printati sve više novca ili će se sve više zaduživati kako bi podržala svoje gospodarstvo.

„Stvari su se nepovratno promijenile – Rusija ide na istok, ne na zapad. Mislim da je globalizacija kakvu poznajemo završena, mi danas de-facto živimo u bipolarnom svijetu”, zaključio je Parrilla.