EN DE

Stručnjaci predlažu: Ulažite u Ericsson i Plivu

Autor: Teuta Franjković
22. prosinac 2005. u 06:00
Podijeli članak —

Špekulanti su potencijale već iscrpili, stoga će morati novac uložiti u nekoj od zemalja na istoku

Promocija petog izdanja publikacije Javna dionička društva okupila je jučer u Sheratonu povelik broj zainteresiranih što je, kako je primijetio Josip Galinec, direktor agencije To One pod čijim je pokroviteljstvom publikacija i izdana, velik pomak s obzirom na razdoblje prije dvije godine. Prošla godina će tako biti zabilježena po rekordnom broju ostvarenih prinosa čiji će rezultat biti teško ponoviti. Sam rast cijena u toj godini rezultat je multiplikacije nekoliko pozitivnih utjecaja poput rasta potražnje ili pak solidne ponude. Samo tržište dionica u Hrvatskoj među tržištima je u razvoju, što je velik pomak za 2005. godinu.
Promet dionicama je veći, a i drukčiji je sistem vrednovanja kompanija i dionica koje se sada zasniva na očekivanju iznadprosječnog rasta. Iduća godina trebala bi, prema mišljenju Josipa Galineca, biti obilježena svojevrsnom smjenom investitora na hrvatskom tržištu dionica. Špekulanti su svoje tržišne potencijale već iscrpili stoga, ako i dalje budu ulagali na način da to čine kratkoročno s visokom mogućnošću zarade, morat će svoja sredstva uložiti u nekoj od zemalja daljeg istoka gdje su također stasale brojne mogućnosti tržišta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Veća lista nelikvidnih
2005. u svom portfelju bilježi i rekordni broj preuzimanja te istiskivanja malih dioničara. Situacija bi već sljedeće godine mogla biti preokrenuta na način ‘going public’ pojedinih kompanija, poput već najavljene Ine ili pak Iskona. Osim porasta ukupne razine cijena dionica, početak pregovora o pristupanju u EU nije donio neke značajnije kratkoročne rezultate, no pregovorima o ulasku u središte stavljat će se rezultati i potencijali pojedinih kompanija. Važno je napomenuti kako su ove godine neke ‘stare i zaboravljene’ dionice lagano povratile staru slavu. Potražnja za ‘dionicama s patinom’, poput onih Belja, Imperiala, Tiska ili Uljanika, narasla je do te mjere da su vratile svoju normu vrednovanja kao etablirane i dionice u koje se isplati uložiti. S druge strane, također je zabilježen porast liste nelikvidnih a skupih dionica na koje stručnjaci i analitičari upozoravaju neiskusne ulagače jer oni iskusniji traže svoju šansu prodavanja tih dionica prije kupljenih po mnogo nižoj cijeni. Daleko najbolji ‘starter’ za iduću godinu bit će Ericsson Nikola Tesla te već poznate likvidne dionice poput Adris grupe ili Plive.

Promocija petog izdanja publikacije Javna dionička društva okupila je jučer u Sheratonu povelik broj zainteresiranih što je, kako je primijetio Josip Galinec, direktor agencije To One pod čijim je pokroviteljstvom publikacija i izdana, velik pomak s obzirom na razdoblje prije dvije godine. Prošla godina će tako biti zabilježena po rekordnom broju ostvarenih prinosa čiji će rezultat biti teško ponoviti. Sam rast cijena u toj godini rezultat je multiplikacije nekoliko pozitivnih utjecaja poput rasta potražnje ili pak solidne ponude. Samo tržište dionica u Hrvatskoj među tržištima je u razvoju, što je velik pomak za 2005. godinu.
Promet dionicama je veći, a i drukčiji je sistem vrednovanja kompanija i dionica koje se sada zasniva na očekivanju iznadprosječnog rasta. Iduća godina trebala bi, prema mišljenju Josipa Galineca, biti obilježena svojevrsnom smjenom investitora na hrvatskom tržištu dionica. Špekulanti su svoje tržišne potencijale već iscrpili stoga, ako i dalje budu ulagali na način da to čine kratkoročno s visokom mogućnošću zarade, morat će svoja sredstva uložiti u nekoj od zemalja daljeg istoka gdje su također stasale brojne mogućnosti tržišta.

Veća lista nelikvidnih
2005. u svom portfelju bilježi i rekordni broj preuzimanja te istiskivanja malih dioničara. Situacija bi već sljedeće godine mogla biti preokrenuta na način ‘going public’ pojedinih kompanija, poput već najavljene Ine ili pak Iskona. Osim porasta ukupne razine cijena dionica, početak pregovora o pristupanju u EU nije donio neke značajnije kratkoročne rezultate, no pregovorima o ulasku u središte stavljat će se rezultati i potencijali pojedinih kompanija. Važno je napomenuti kako su ove godine neke ‘stare i zaboravljene’ dionice lagano povratile staru slavu. Potražnja za ‘dionicama s patinom’, poput onih Belja, Imperiala, Tiska ili Uljanika, narasla je do te mjere da su vratile svoju normu vrednovanja kao etablirane i dionice u koje se isplati uložiti. S druge strane, također je zabilježen porast liste nelikvidnih a skupih dionica na koje stručnjaci i analitičari upozoravaju neiskusne ulagače jer oni iskusniji traže svoju šansu prodavanja tih dionica prije kupljenih po mnogo nižoj cijeni. Daleko najbolji ‘starter’ za iduću godinu bit će Ericsson Nikola Tesla te već poznate likvidne dionice poput Adris grupe ili Plive.




Brodarima stop?
Velik dosadašnji rast cijena dionica Atlantske plovidbe te ostalih brodarskih kompanija polako će se zaustaviti sukladno najavama o smanjenju cijena vozarine. Isto će tako, zbog najavljenih novih mjera HNB-a o povećanju kamatnih stopa, i bankarski sektor brzo doći do svojih granica. Posebnu pozornost treba obratiti na građevinske tvrtke koje će ponajprije ovisiti o državnim ulaganjima u infrastrukturu, dok će na cijene turističkih dionica najviše utjecati rješavanje pitanja zemljišta koje kompanije koristi.
Na konsolidaciju potonjih utjecat će i prijedlog uvođenja naknada koji bi, ako se prihvati, mogao udaljiti špekulante iz područja turizma.
Predviđa se i prestanak borbe za prevlast nad holdinge za koje na burzi više nema uloge.

Dobri rezultati dižu cijenu Ericssonu

Najveći favorit za iduću godinu, Ericsson Nikola Tesla, u prvih je devet mjeseci nadmašio očekivanja. Neto prihodi od prodaje porasli su 1,1 posto, na 1,06 milijardi kuna, a na domaćem tržištu prihodi na godišnjoj razini porasli su za čak 29,9 posto, na 291 milijun kuna. Na inozemnom se tržištu dogodio pad prodaje za 6,8 posto poradi zbivanja na ruskom tržištu gdje je jedan od najvećih kupaca odgodio daljnja kapitalna ulaganja radi iščekivanja privatizacije. Na tržištima Bjelorusije i Kazahstana ERNT je ostvario prodaju od ukupno čak 243 milijuna kuna. Ostala inozemna tržišta iskazala su također mješovit rezultat – na sudanskom tržištu prodaja je porasla za 22,2 posto, a na tržištu SiCG samo 2,5 posto. Dugoročno se predviđa rast prodaje poradi povećanja ulaganja u telekomunikacijske usluge u Hrvatskoj, ojačanja poslovnih odnosa s novim operaterima. Ciljana cijena nudi potencijal rasta od oko 18 posto zbog čega analitičari tvrde kako će to biti dobra investicija.

Autor: Teuta Franjković
22. prosinac 2005. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close