Pokazatelji o novom ubrzanju inozemnog zaduživanja Hrvatske posljednjih mjeseci doveli su do odluke HNB-a o izmjeni granične pričuve bankama. Prema toj odluci, banke će na daljnji prirast inozemnog duga umjesto dosadašnjih 40 posto morati izdvojiti čak 55 posto na račun kod središnje banke. U prirast inozemnog duga banaka na koji će se primijeniti takva stopa granične pričuve uključena su i jamstva koje banke izdaju za inozemno zaduživanje svojih klijenata te sredstva primjena leasing društava. Odluka bi se trebala početi primjenjivati od 11. siječnja sljedeće godine, a u HNB-u kao glavni razlog navode da će, uz povećanu stopu izdvajanja, banke izgubiti interes za dodatno zaduživanje u inozemstvu. Kako bi ipak povećala likvidnost, HNB je donijela odluku o smanjenju opće stope obvezne rezerve s dosadašnjih 18 na 17 posto, a predviđa se i daljnje smanjenje na 16 posto. Bankama se tako na raspolaganje stavlja oko 2,1 milijardu kuna te im se na taj način omogućuje rast ukupnih plasmana veći od 10 posto. Savjet HNB-a donio je i odluku o primjeni 25-postotnih poena većeg pondera rizičnosti deviznih kredita i kredita s valutnom klauzulom a sve kako bi se stalo na kraj sve većoj izloženosti valutno induciranim kreditnim rizicima.

Manje za poduzetnike
Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček izjavio je kako će se novim mjerama smanjiti sredstva banaka za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva te najavio mogući rast kamata na sve kredite. Podsjetimo, posljednjih mjeseci zabilježen je intenzivniji rast duga opće države za značajnih 1,5 milijardi kuna. Samo za ilustraciju, krajem rujna ove godine, dug opće države iznosio je 119,1 milijardu kuna što je jednako 54,8 posto procijenjenog BDP-a. U studenom je taj dug povećan za oko 430 mijuna eura, što je oko 11,3 posto više nego prije godinu dana. Inozemnim zaduživanjem koristile su se banke kako bi povećale domaće plasmane za 21,1 posto: krediti državi porasli su za 38,8 posto, a ostalim sektorima za 17,9 posto. Takva dinamika zaduživanja dosad je poticala uvoz i pogoršavala deficit tekućih transakcija platne bilance te stvarala pritisak na aprecijaciju tečaja i povećavala ranjivost dužnika na moguće promjene kamatnih stopa i tečaja. Dosadašnje smanjivanje kamatnih stopa, poput onih u Zabi koja ih je ove godine u tri navrata snižavala, početkom listopada najvjerojatnije će stati. U Zabi smatraju kako i dalje ne postoji strogi i legalizirani nadzor kontrole tekućeg fiskalnog deficita te se ne može precizno pratiti njegovo moguće smanjivanje koje bi dovelo do eventualnog popuštanja pritiska središnje banke koji se preko poslovnih banaka prenosi na građane. Sličnog su mišljenja čelnici HVB Splitske banke koji su izjavili da će zbog najavljenih monetarnih mjera biti zaustavljen trend pada kamatnih stopa koji je obilježio tekuću godinu te da će u sektoru poslovanja sa stanovništvom kamatne stope u prosjeku ostati iste.
Mjere HNB-a zasigurno će utjecati na smanjenje isplativosti kreditne ekspanzije jer je u prethodnim godinama dio banaka znatno povećavao svoj tržišni udjel temeljeći ekspanziju na kvalitetnijoj ponudi od konkurenata, ali i na lako dostupnim i jeftinim izvorima financiranja rasta plasmana. U RBA smatraju kako nove mjere ne rješavaju problem rasta vanjskog duga direktno – na strani potražnje za kreditima kod države, građana i poduzetnika, već nastoje posredno, preko smanjivanja ponude bankarskih kredita, obuzdati rast zaduženosti sva tri spomenuta segmenta.

Usporavanje kredita
Budući da mjera povećanja postotka izdvajanja granične obvezne pričuve ne utječe na cijenu kredita u bankama sa statičnim kreditnim portfeljem, one će diktirati zadržavanje kamatnih stopa na kredite na postojećoj razini. Ekspanzivne banke će se morati pomiriti s činjenicom da u novim okolnostima povećavanje tržišnog udjela nije isplativo, što će dovesti do promjena u kvaliteti ponude kredita.
U Hypu vjeruju kako će zasigurno doći do usporavanja kreditne aktivnosti, ali ostaje otvoreno pitanje koliko će takve mjere povećati kamate i hoće li uopće pridonijeti pokrivanju proračunskog deficita. Ako se Ministarstvo financija ne usmjeri i na strana tržišta, smatraju u Hypo banci, situacija oko inozemnog zaduživanja neće se znatno poboljšati.

Luković: Mjere HNB-a pogodit će građane

Financijski učinci mjera Hrvatske narodne banke kojima se poskupljuje zaduživanje u inozemstvu neutralni su za Zagrebačku banku, ali usmjeravaju nas na domaće izvore, izjavio je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković. Stisak središnje banke se preko banaka usmjerava na građane, dodao je. Smanjenje obvezne rezerve na 17 posto te povećanje granične obvezne rezerve na 55 posto Luković ocjenjuje isforsiranim zbog nepostojanja obrasca praćenja kontrole tekućeg i fiskalnog deficita. Za Zabu je protekla godina, kazao je, bila iznimno uspješna osobito u sektoru malog poduzetništba koji je, iako najrizičniji, zabilježio porast plasmana za 30 posto.