Štednja hrvatskih građana nastavlja rasti i u 2021. godini. Ukupni depoziti kućanstava dosegnuli su u siječnju 226,3 milijarde kuna i porasli u odnosu na siječanj prošle godine za 13,8 milijarda kuna odnosno 6,5 posto, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u novom komentaru monetarnih kretanja.

Ukupni su depoziti u siječnju ove godine iznosili 329,5 milijarda kuna i bili su, na osnovi transakcija, veći za 26,3 milijarde kuna ili za 8,7 posto u odnosu na siječanj 2020. godine.

Stagnacija na 3,9 posto

Pritom su depoziti kućanstava dosegnuli 226,3 milijarde kuna i porasli u tom razdoblju za 13,8 milijarda kuna, odnosno za 6,5 posto.

Kunska sredstva na transakcijskim računima građana narasla su u tom razdoblju za 23,1 posto, odnosno za 12,4 milijarde kuna i iznosila su 66,1 milijardu kuna, dok su štedni i oročeni kunski depoziti pali su za 6,8 posto na godišnjoj razini, to jest za 1,6 milijarda kuna i iznosili su 21,9 milijarda kuna, napominju analitičari središnje banke.

Devizni su, pak, depoziti porasli za 2,2 posto, to jest za tri milijarde kuna i dosegnuli su iznos od 138,3 milijarde kuna.

Po podacima HNB-a, ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su na mjesečnoj razini za 700 milijuna kuna ili za 0,3 posto (na osnovi transakcija) te su na kraju siječnja iznosili 239,4 milijardi kuna.

Na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana zadržao se u siječnju na 3,9 posto, koliko je iznosio i u zadnjem mjesecu prošle godine.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Od ukupnog iznosa plasmana na kredite (osim središnje države) odnosi se 233,6 milijarde kuna, što je na osnovi transakcija na mjesečnoj razini porast za 800 milijuna kuna ili za 0,3 posto, a na godišnjoj za 9,2 milijarde kuna, odnosno za 4,1 posto.

Ukupni plasmani rastu

“Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) nastavili su bilježiti rast na mjesečnoj razini, ponajprije zbog rasta plasmana nefinancijskim poduzećima, ali i stanovništvu. Krediti stanovništvu povećavaju se prije svega zbog porasta stambenih kredita pod utjecajem subvencioniranja, a s druge strane gotovinski nenamjenski krediti bilježe nastavak višemjesečnog pada”, ističu analitičari središnje banke.

Po podacima iz komentara monetarnih kretanja za siječanj, krediti odobreni nefinancijskim poduzećima krajem siječnja su iznosili 86,8 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini porast za 500 milijuna kuna ili za 0,5 posto (na osnovi transakcija), a na godišnjoj za 6,2 posto, odnosno za 5,1 milijardu kuna.

Krediti stanovništvu dosegnuli su 136,5 milijarda kuna, čime na mjesečnoj razini bilježe porast za 200 milijuna kuna ili za 0,2 posto, a na godišnjoj su povećani za 1,8 posto, odnosno za 2,4 milijarde kuna.

Tome su najviše pridonijeli stambeni krediti koji su ubrzali godišnji rast sa 7,5 posto u prosincu na 8,2 posto u siječnju i iznosili su 62,9 milijardi kuna te su u odnosu na siječanj prošle godine bili veći za 4,7 milijarda kuna.

Gotovinski nenamjenski krediti – prijašnjih godina glavni generator rasta kreditiranja – u siječnju su bili na razini od 52 milijarde kuna, što je u odnosu na isti mjesec prošle godine (na osnovi transakcija) pad od 2,4 posto ili za 1,3 milijarde kuna.