U 18 godina od uvođenja kune, usprkos bankovnim krizama u devedesetima te financijskoj krizi i burzovnom krahu u ovom desetljeću, građani preferiraju – štednju u bankama. Računajući od provođenja stabilizacijskog programa do danas, bruto financijska imovina građana porasla je sa 47 milijardi na 291 milijardu kuna do kraja kolovoza 2011. U tome je ukupna štednja građana u bankama skočila sa 4,8 milijardi na 161,3 milijarde kuna ili gotovo 34 puta i danas čini gotovo 58 posto njihove ukupne financijske imovine, izračunali su analitičari Zagrebačke banke.

U početku gotovina
Premda će banke pozdraviti sklonost građana prema štednji kao ulaganju u budućnost, to isticanje trenda rasta štednje može se čitati i kao svojevrstan odgovor na kontinuirane kritike da previše zarađuju na teret građana. Logika je diplomatska, ali nezaobilazna: ako su banke tolike gulikože, otkuda građanima novac za štednju?Financijska imovina je u promatranom periodu prosječno rasla 10,9 posto godišnje. U prvim godinama, koje obuhvaća i ratni period, u strukturi financijske imovine dominira gotovina u stranim valutama, stara devizna štednja i depoziti u inozemstvu – ta tri oblika činila su gotovo 87 posto imovine. U razdoblju od 1993. do 1998. u domaćim bankama štednja se povećavala po 52,5 posto godišnje. Do pojave bankarske krize 1999. štednja je u financijskoj imovini skočila s 10,2 na više od 50 posto. To je i godina uvođenja eura kada se u banke i službene novčane tokove slilo stotine milijuna njemačkih maraka dotada čuvanih “ispod madraca”. Burzovna euforija i visoki prinosi na tržištu kapitala smanjili su atraktivnost bankovnih depozita pa je 2007. udio ostalih ulaganja u financijskoj imovini porastao na 39,1 posto, no nakon kraha burze štednja se vraća u banke u godišnje se povećava prosječno po stopi od od 7,3 posto.

Bolji od tranzicijskih zemalja
Dodaju li se štednji i namjenska sredstva u stambenim štedionicama, ukupan iznos depozita u kolovozu ove godine dosegnuo je 166,9 milijardi kuna što je 57,4 posto cjelokupne financijske imovine. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, hrvatski građani štede više i raspolažu sa znatno većim depozitima po glavi stanovnika. Iznimka je tek Češka čiji građani raspolažu s većim bankovnim depozitima, a sa trendovima zapadnoeuropskih država jo uvijek se ne možemo uspoređivati.

Inicijativa EU do 2026.

Povećati osiguranu štednju
Dok se europske banke tresu i traže dodatni kapital zbog dužničke krize u zemaljama eurozone, u domaćim banakama vjeruju da će se trendovi rasta štednje u budućnosti nastaviti. Razlog tome je inicijativa Europske unije da se do 2026. poveća preporučena razina osigurane štednje na iznos od 100.000 eura što je nedavno izglasao Europski parlament. “Trend povjerenja u štednju bit će dodatno potican većom razinom zakonskog okvira zaštite”, smatraju analitičari Zagrebačke banke. Iako su depoziti po stanovniku u razvijenim europskim državama još uvijek višestruko viši nego u Hrvatskoj, razlike se polako smanjuju.