Iako su zaustavljeni negativni trendovi koji su obilježili srpsko tržište osiguranja sredinom prethodne godine, izvještaj Narodne banke Srbije za cijelu 2009. ne ukazuje na neki značajniji oporavak.

Temeljna odrednica poslovanja osiguravajućih kuća u susjednoj državi je stagnacija. Brojčani podaci možda govore o nekom skoku, ali su pokazatelji kvalitete poslovanja ili na ništici ili vrlo blizu nje. Ako bi se učinak 26 osiguravatelja, koliko ih je bilo u evidenciji središnje banke Srbije krajem 2009. godine, promatrao kroz kretanje aktive i kapitala, onda bi se moglo reći da su rezultati pozitivni. Ukupna aktiva, uz porast od 17 posto, popela se na 99,2 milijarde dinara (nešto više od milijardu eura). Istodobno je kapital osiguravajućih kuća dosegnuo 29,2 milijarde dinara (oko 300 milijuna eura), što je za 15,2 posto više nego na kraju prethodne godine. Aktiva tridesetak hrvatskih osiguravajućih kuća, usporedbe radi, krajem prošle godine iznosila je 28,8 milijardi kuna, odnosno nešto manje od četiri milijarde eura, što je gotovo četiri puta više nego u Srbiji. Lanjski rast aktive hrvatskih osiguravatelja iznosio je 8,3 posto, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Još jedan podatak mogao bi voditi prema zaključku o dobroj godini za osiguravatelje u Srbiji. Tehničke rezerve porasle su za 17,6 posto i bile su veće od iznosa ukupne premije, uz njihovu punu pokrivenost u životnim i nepotpunu u neživotnim osiguranjima.

Minimalan rast
Međutim, povećanje ukupne premije bilo je minimalno jer dosegnutih 53,5 milijardi (558 milijuna eura) govori o malom porastu od samo 2,6 posto. Istodobno je u Hrvatskoj prošle godine zabilježen pad premije od 2,7 posto, na 9,41 milijardu kuna, odnosno oko 1,29 milijardi eura. Struktura premije daje objašnjenje koji su razlozi stagnacije srpskih osiguravatelja. Kod dominatnoga neživotnog osiguranja (85,3 posto ukupne premije) uočljiv je rast obveznih osiguranja (od autoodgovornosti), dok padaju tzv. dobrovoljna osiguranja (kasko za 10 posto i osiguranje imovine za 6,3 posto).

Skok kvalitete
Iako je došlo do rasta životnih osiguranja za 24,3 posto i njihova većeg udjela u strukturi premije, sa 12,2 na 14,7 postotaka, važnost tih poslova u odnosu na prosjek EU gdje sudjeluju sa oko 62 posto i dalje je marginalan. U Hrvatskoj udio premije životnih osiguranja u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji je krajem 2009. iznosio 26,4 posto. Dobra strana poslovanja u kriznim uvjetima za srpske osiguravatelje su stalna zalaganja da se podigne njihova kvaliteta rada. Rast tehničkih rezervi je znatno brži od rasta premije, što je u velikoj mjeri rezultat kriterija koje je uspostavila središnja banka koja u susjednoj državi kontrolira taj sektor. Također se ne smiju ispustiti iz vida stalne provjere rada, što je dovelo do toga da osiguravatelji realnije procjenjuju svoje rezerve i time znatnije štite interese osiguranika.