Zbog krize vlade koja je dovela do paralize u najvišem tijelu izvršne vlasti došlo je do naglog pada vrijednosti dinara koji je samo u jednom danu oslabio u odnosu na euro za 3,5 posto. Najveće poslovne banke suzdržale su se od prodaje, odnosno kupnje eura na međubankarskom deviznom tržištu (MDT) na kojemu se na temelju ponude i potražnje određuje tečaj. Od danas bi službeni srednji tečaj za jedan euro trebao iznositi 83,1 dinar. Nestabilne političke prilike, izazvane izjavom premijera Vojislava Koštunice da vlada neće potpisati politički sporazum s Europskom unijom zbog njezine nakane da pošalje misiju na Kosovo mimo suglasnosti Vijeća sigurnosti UN-a dovela je do naglog pada vrijednosti dinara, povlačenja inozemnih ulagača, povećanja referetne kamatne stope te pada vrijednosti burzovnih indeksa. U vladi je došlo do podjele jer veći njezin dio zalaže se za potpisivanje sporazuma, ali je Koštunica odbio sazvati sjednicu ministarskog kabineta kako bi spriječio da bude nadglasan.

Povratak dilera
U mjenjačnicama euro je prodavan za 84, a kupovan između 80 i 82,7 dinara. U trgovinama koje prodaju uvoznu robu euro su obračunavali po 84,5 dinara. Pojava dilera na ulici, što podsjeća na vrijeme sankcija, predstavlja pouzdan znak da je poraslo nepovjerenje u domaću valutu. Jurij Bajec, profesor beogradskog Ekonomskog fakulteta, smatra da država na pojavu uličnih dilera mora učinkovito reagirati kako bi se stabiliziralo devizno tržište. Da bi spriječila daljnje slabljenje dinara, središnja banka je sa 20 milijuna eura intervenirala na MDT. To je njezina druga intervencija u posljednjih 20 dana. Prvi put za ublažavanje oscilacija na MDT-u bilo je dovoljno pet milijuna eura. Ekonomist Milan Kovačević smatra da NBS neće biti u stanju u nedogled intervenirati na MDT-u, a da pri tome ne ugrozi postojeće devizne rezerve. Najveći ceh zbog nastalih tečajnih razlika platili su građani, kojih je otplata kredita vezana za euro. U Kragujevcu je zabilježen slučaj da je za samo šest sati jednom Kragujevčaninu izdatak od tisuću eura na ime otplate stambenog zajma zbog tečajnih razlika trošak povećan na 2700 eura, što pokazuje da pojedine poslovne banke vode špekulativnu kreditnu politiku. Negativne posljedice pogoršanih političkih prilika odrazile su se i na trgovanje na Beogradskoj burzi s koje se povlače inozemni ulagači.

Više od pola stranaca
Prema kazivanju Siniše Krnete, direktora poslovnih operacija Beogradske burze, sudjelovanje inozemnih ulagača u prodaji vrijednosnih papira povećano je u 2008. godini na 50,4 posto, dok su u 2007. godini u prodaji dionica sudjelovali sa 29,7 posto. Proteklog tjedna više su sudjelovali u prodaji vlastitih dionica nego u kupnji vrijednosnih papira. To se odrazilo i na pad vrijednosti svih indeksa na burzi. U samo dva dana indeks Beleks 15 najlikvidnijih poduzeća najprije je pao za četiri, a zatim za 4,2 posto, što je poništavajuće djelovalo na povećanje vrijednosti od 6,34 posto, zabilježeno nakon pobjede Borisa Tadića na predsjedničkim izborima. Gledano na tjednoj razini, vrijednost indeksa Belex 15 pala je 2,69 posto. To je bilo najveće dnevno povećanje zabilježeno u posljednjih godinu dana, što se istopilo dva dana poslije. Od pobjede Tadića korist su očekivale i burze u regiji, što potvrđuje kazivanje Mladena Ostričkog iz hrvatske brokerske kuće Rast. Povećana politička nestabilnost primorala je središnju banku da poveća temeljnu kamatu sa 10 na 1075 posto. To je, prema kazivanju Radovana Jelašića, guvernera NBS-a, napravljeno kako bi se spriječilo probijanje okvira tzv. bazne inflacije, koja obuhvaća cijene što se slobodno određuju. Povećanjem temeljne kamate kani se smanjiti kupovna moć stanovništva i pogoršati uvjeti kreditiranja građana. Poslovne banke još nisu, povećanjem kamata, reagirale na najnoviju mjeru središnje banke, koja je najavila daljnje zaoštravanje monetarne politike.

Investicijski fondovi sve zainteresiraniji za Srbiju

Srpsko financijsko tržište uskoro će imati znatno bogatiju ponudu za ulaganje u investicijske fondove. U Srbiji radi osam investicijskih fondova, a još nekoliko je podnijelo Komisiji za vrijednosne papire zahtjev za dozvolu za rad. Početna cijena investicijske jedinice je obično tisuću dinara. U Srbiji je ovo, kao i u svijetu, zgodan vid kolektivnog ulaganja koji se više isplati od štednje, a manje je rizičan od samostalnog nastupa na burzi. Očigledno je da investitorima ovog tipa nije promaklo da štednja u Srbiji raste i da je već prešla pet milijardi eura, pa smatraju da bi se dio tog novca mogao preliti u njihove jedinice.