Zbog polaganog, ali kontinuiranog slabljenja domaće valute u petak je na deviznim tržištu intervenirala Hrvatska narodna banka.

U prvoj ovogodišnjoj intervenciji iz opticaja je povučeno 1,63 milijarde kuna pri čemu je tečaj stabiliziran na 7,607781 kuna za euro.Unatoč navodnom 'gentlemanskom' dogovoru regulatora i poslovnih banaka da, ukoliko to ne bude zaista potrebno,  tečaj neće gurati iznad 7,6, potražnja za devizama potjerala je u petak tečaj na 7,62 što je bilo okidač HNB-u da spriječi daljenje slabljenje kune. Za razliku od nekih slučajeva iz prethodnih godina, ovog puta se pojedine banke nisu 'zaigrale' sa špekulacijama već je na tržištu manjak deviza.

Bez volatilnosti
"Imamo smanjeni priljev inozemnog kapitala uz kontinuiranu potražnju bankarskog i korporativnog sektora za devizama zbog čega tečaj klizi", kaže Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen banke. "Unatoč deprecijacijskim kretanjima tečaja, bitno je da na tržištu nije prisutna velika volatilnost tečaja. No, ako se pritisci nastave, ne isključujemo novu intervenciju", ističe.Premda se na tržištu nagađalo da je pritisak kunu posljedica PBZ-ovog prikupljanja eura za isplatu 844 milijuna kuna (111 milijuna eura) dividende krajem svibnja, doznajemo da povećana potražnja ne dolazi samo od jedne banke. Do kraja travnja banke moraju završiti revidirane financijske izvještaje za prošlu godinu te eventualno rezervirati dodatne iznose po primjedbama revizora, a sada je već i potvrđeno da će HNB uskoro zaoštriti propise za rezervacije i od banaka zahtijevati da na stranu stave još novca, o čemu je nedavno pisao Poslovni dnevnik.Osim rezervacija bankarskog sektora, glavni razlozi za višak kuna, odnosno manjak eura na tržištu su posljedica inozemnog razduživanja tvrtki, pogoršanja trgovinskoj bilanci zbog izraženijeg pada izvoza u prva tri mjeseca te nedavne konverzije zaduženja države na američkom tržištu. 

'Podebljavanje' rezervi
Tečaj će se do kraja godine kretati od 7,45 do 7,65 kuna za euro. Pomalo paradoksalno, no čini se da uspješna inozemna zaduženja države koje ona konvertira u kunu u središnoj banci podebljavaju devizne rezerve pa je to posljedično dobra vijest za tečaj domaće valute. "Nesmetano zaduživanje države i velikih tvrtki u inozemstvu te očekivano dobra turistička sezona trebali bi pridonijeti jačanju međunarodnih rezervi što podržava domaću valutu", ističe Hrvoje Stojić iz Hypo banke.

Unatoč deprecijacijskim kretanjima, bitno je da nema volatilnosti
Z. Živković Matijević, RBA

Uspješna zaduženja će ojačati devizne rezerve i poduprijeti kunu 
H. Stojić, Hypo banka