Ekonomska se kriza znatno odrazila na poslovanje svih 11 poslovnih banaka u Crnoj Gori. Zbog otežanog poslovanja došlo je i do zaoštravanja odnosa između banaka i Centralne banke Crne Gore (CBCG). Banke se već duže vrijeme žale na prevelike ovlasti i preoštre mjere koje im nameće središnja banka, a CBCG s druge strane traži još veći utjecaj na rad banaka.

U tijeku su i završne pripreme za donošenje zakona o bankama i zakona o likvidaciji i stečaju banaka koji predviđaju još veće ingerencije središnje banke. Novim rješenjima predviđa se davanje prava središnjoj banci da odlučuje i u drugostupanjskom postupku, što znači da ako ta banka kazni neku poslovnu banku, žalba na tu odluku moguća je opet samo Centralnoj banci CG. Velik otpor bankara izaziva i zakonski prijedlog o davanju većih ovlasti CBCG glede korporativnog upravljanja banaka i određivanja broja direktora u njima. CBCG traži da ubuduće u zakonu stoji da poslovne banke imaju samo jednoga izvršnog direktora i njegova zamjenika, a ne koliko žele, što je sada slučaj. No sada je ipak najizraženiji zahtjev crnogorskih banaka prema CBCG-u da središnja banka obustavi moratorij na odluke o rezervacijama na kredite koje su izuzetno velike i znatno otežavaju rad banaka. Velik broj kompanija godinu će završiti s gubitkom zbog čega će morati izdvojiti visoke rezervacije na kredite koje su dobili od banaka. To bi banke dovelo u još težu situaciju.

Novi zakon

Oštriji uvjeti
U novom zakonu predviđeni su oštriji uvjeti za uvođenje privremenih mjera u bankama, a novi razlog za uvođenje takvih mjera bit će nedostavljanje plana za poboljšanje stanja te nepoštovanje obveza iz tog plana. Novim zakonskim rješenjima središnjoj se banci daje pravo obustave isplate svih računa koje imaju neuredni dužnici, dok ne izvrše obveze prema određenoj banci.