Korekcija koja je uslijedila nakon političkih previranja u Srbiji podsjetila je na rizičnost koja prati ulaganja u dionice i, shodno tome, fondove orijentirane na dionice. Naime, dok su zadnjih mjeseci fondovi orijentirani na srbijanske dionice bilježili snažan rast vrijednosti udjela, nekoliko posljednjih tjedana neki od njih bilježe minuse. Pa iako je mnogim investitorima pri odabiru fonda najzanimljiviji prinos koji bi mogli ostvariti (ili koji je fond dosada ostvario), prilikom donošenja odluke o kupnji ili prodaji udjela u nekom od fondova trebali bi znati da na prinos bitno utječu sami planiranjem trajanja investicije. Naime, kretanja na financijskim tržištima se izmjenjuju u ciklusima koji su uglavnom nepravilni i nepredvidivi pa bi svi koji očekuju više prinose trebali i planirati duže razdoblje ulaganja. Računica je jednostavna: što je veći broj tržišnih ciklusa obuhvaćen razdobljem investicije, veća je vjerojatnost da će konačan rezultat investiranja u fond biti usporediv s (prosječnim) povijesnim prinosom tog fonda, odnosno sličnih fondova. U tom svjetlu treba i promatrati korekciju vrijednosti koju bilježe fondovi orijentirani na srbijansko tržište. U posljednjih 30 dana (zaključno s 31. svibnjem) dionički i uravnoteženi fondovi nastavili su s rastom vrijednosti, iako dosta sporijeg inteziteta. Tako su dionički fondovi zabilježili nešto više od 3 posto prosječnog rasta vrijednosti udjela (ponderiranog imovinom pod upravljanjem), dok je u uravnoteženih fondova on iznosio 2,50 posto. Za usporedbu, hrvatski dionički indeks CROEMI je u istom razdoblju zabilježio 8 posto rasta, dok je srbijanski dionički indeks BelexLINE zabilježio korekciju od 7,30 posto. Dvoznamenkastim rastom vrijednosti se može pohvaliti tek dionički fond Ilirike Investmentsa, Ilirika Jugoistočna Europa (+10,00 posto), a za pola postotka manji rast je ostvario također dionički fond Prospectus Jugoistočna Europa (+9,50 posto). Oba ta fonda karakterizira relativno manja imovina pod upravljanjem i usmjerenost na hrvatske dionice.

Štoviše, općenito gledajući, upravo su fondovi koji upravljaju imovinom manjom od 500 milijuna kuna zabilježili najveći rast vrijednosti udjela u posljednjih mjesec dana. Naime, mali fondovi mogu imati određenu prednost, osobito kod ulaganja u dionice na malom i nelikvidnom tržištu kao što je hrvatsko (ili srbijansko) zbog jednostavnijeg rebalansiranja portfelja. S druge strane, ZB aktiv, kao najveći dioničKi fond, dosta orijentiran na srbijansko tržište dionca u posljednjih mjesec dana, nije zabilježio promjenu vrijednosti udjela. Nešto manji dionički fond PBZ Investa, PBZ Equity, zabilježio je rast od 1,74 posto, dok je Raiffeisen C. Europe zabilježio 2,88 posto rasta vrijednosti udjela. Dionički fond Erste-investa kao još jedan član “fondova milijardera” zabilježio je rast od 3,37 posto. U uravnoteženih fondova bila je slična situacija. Najveći rast vrijednosti u posljednjih 30 dana zabilježio je Erste Balanced (+7,35 posto), a slijedile su ga višestruko manje Ilirika JIE Balanced (+6,34 posto) i KD Balanced (+5,32 posto). Od fondova koji su krajem travnja upravljali s više od dvije milijarde kuna imovine, podjednak rast od nešto više od 2 posto zabilježili su ZB global i Raiffeisen Balanced, dok je PBZ Global zabilježio rast vrijednosti udjela od 1,45 posto. Korekciju vrijednosti udjela zabilježio je tek jedan dionički fond, AC Rusija (-3,72 posto), a od uravnoteženih fondova HPB Dynamic (-1,99 posto). Obveznički fondovi su u posljednjih 30 dana (zaključno s 31. svibnjom) redom zabilježili rast vrijednosti udjela uslijed rasta cijena obveznica. Od fondova nominiranih u eurima najveći rast su zabilježili HI-Conservative (+2,44 posto) i ST Bond (+2,04 posto) koji su krajem travnja upravljali imovinom manjom od 10 milijuna kuna, a slijedio ih je kunski obveznički fond ICAM-a, Capital One (+1,48 posto).

Napomene i metodološka objašnjenja
Podaci o vrijednostima udjela preuzeti su sa www.to-one.com, a izvor podataka su društva za upravljanje fondovima. Podaci o imovini pod upravljanjem fondova preuzeti su od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. PGP (Prosječan Godišnji Prinos) od početka rada izračunat je anualiziranjem promjene vrijednosti udjela fonda od početka rada fonda do 31.05.2007. dana zaključenja ovog priloga. PGP za fondove koji posluju kraće od godinu dana nije izračunavan. TO ONE ocjena rizičnosti je matematička mjera volatilnosti fonda na dan 31.05.2007. godine. Metodologija izračuna i objašnjenje TO ONE ocjena rizičnosti potražite na www.to-one.com. Ocjena rizičnosti za fondove koji posluju kraće od 6 mjeseci nije izračunavana. Metodologiju prikaza podataka o fondovima te izbor podataka za ovo izdanje, pripremila je tvrtka TO ONE. Ipak, ni TO ONE ni mazagin Investitor ne mogu dati jamstvo za točnost ni potpunost podataka, niti ih se može smatrati odgovornima za eventualnu štetu koja može proizaći iz korištenja podataka danih u ovom izdanju. Izneseni komentari i ocjene osobni su stavovi autora. Dani podaci, ocjene i komentari nisu nagovor na kupnju ili prodaju udjela u fondovima. Prinos u proteklom razdoblju nije indikator ni jamstvo budućih prinosa.