O tome kako odgovoriti na manjak kapitala u segmentu malih i srednjih poduzeća (MSP) te ograničenja s kojima se zbog razine zaduženosti i/li uvjeta financiranja suočavaju oni, kao i novi poduzetnički pothvati (startupi), u Hrvatskoj se raspreda već godinama.

Jedna takva inicijativa sa solidnim ulagačkim potencijalom mogla bi zaživjeti već tijekom ljeta. Već neko vrijeme, naime, skupina domaćih institucionalnih investitora u tišini razrađuje plan stvaranja ponude novca za financiranje tih skupina poduzeća putem private equity (za MSP), odnosno venture capital fonda (za startupe).

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, veličina fonda za ulaganja u mala i srednja poduzeća cilja se na oko 500 milijuna kuna, dok bi se za startupe, prema, planu, osiguralo 10-15 milijuna, i to za projekte veličine između 1,5 i dva milijuna kuna. Prema neslužbenim izvorima, tim će fondovima upravljati Prosperus Invest, društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima koje trenutno upravlja FGS-om Prosperus, a kojega financijaši u komentiranju tih javno-privatnih fondova obično apostrofiraju kao pozitivan primjer. Neki od domaćih institucionalnih igrača već su dali posve konkretan iskaz interesa za participiranje u budućem fondu, ali krug ulagatelja još je otvoren i ne posve izvjestan pa akteri ne žele istrčavati s pojedinostima.

To je razumljivo i zbog toga što se neka dosadašnja iskustva s fondovima rizičnog kapitala u RH nisu baš pokazala sretnima za investitore, a malo je zatvorenih projekata na kojima je podvučena crta i nedvojbeno se mogu ocjenjivati.

Osim u redovima mirovinskih fondova, osiguravatelja ili pak Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) koja je i u dosadašnjim sličnim idejama bila u kombinacijama kao kvalificirani investitor, mreža ulagatelja u najnovijoj inicijativi računa i na Europsku banku za obnovu razvoj. EBRD je, tvrdi se, upućen i uključen u pripremne aktivnosti, a određenim ekspertizama u njima je angažirana i konzultantska kuća KPMG.

Veoma aktivno cijelu priču prati i Zagrebačka burza koja je već napravila određene iskorake. Potkraj lipnja Burza je predstavila projekt čiji su razvoj podržali upravo EBRD i KPMG, a riječ je o novoj trgovinskoj platformi za financiranje malih i srednjih poduzeća, pod nazivom Progress.

Ta će platforma poduzećima iz segmenta MSP omogućiti da prikupe kapital za rast poslovanja putem izdavanja dionica odnosno instrumenata tržišta kapitala ili da listanjem testiraju atraktivnost svojih dionica na tržištu. Najavljeno je i da se pravi početak rada platforme očekuje početkom 2018. Burza je, k tome, osam mjeseci ranije u okviru projekta Faunderbeam SEE predstavila platformu za mlade (startup) kompanije kojom se u ranim fazama poduzetničkih pothvata olakšava prikupljanje kapitala za rast kroz skupno financiranje (crowdfunding).

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj danas ima blizu 13.500 kompanija koje se klasificiraju među srednja i mala. “Iako zapošljavaju najviše zaposlenika, zaostaju za europskim prosjekom sudjelovanja u stvaranju dodane vrijednosti i zapošljavanja, čemu je jedan od razloga svakako i mogućnost financiranja razvoja poslovanja: u Hrvatskoj čak 70 posto financiranja malih i srednjih poduzeća dolazi od banaka. Osim što su krediti manje dostupni, uglavnom su namijenjeni obrtnom kapitalu i nose rizik refinanciranja jer su kratkoročni uz kamatne stope jedan ili dva postotna boda više od onih za velike, zrele kompanije”, istaknuto je prilikom predstavljanja Progressa.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Od ukupnoga broja kompanija koje se svrstavaju u MSP, istaknuto je također, njih 1.332 ima kapital između dva i 20 milijuna eura. Oni su ujedno glavna ciljna skupina za privlačenje na tu trgovinsku platformu Burze, a to bi moglo vrijediti i za budući private equity fond. Naravno, i u raspredanjima o toj inicijativi te mogućim metama teško je mimoići kontekst krize Agrokora. Osim što je dio domaćih kompanija gurnula u probleme, ta je kriza ujedno i izvor mogućih ulagačkih prilika za investitore kakav bi trebao biti fond u stvaranju.