Globalna potražnja za zlatom pala je u prvom polugodištu 14 posto, pokazuju podaci iz izvješća Svjetskog vijeća za zlato (WGC) objavljenog u četvrtak, Ukupna potražnja u svijetu u prvom se polugodištu spustila s lanjskih 2318 tona na 2004 tone.

Da je moguće očekivati daljnji pad potražnje sugerira i podatak da je u drugom tromjesečju kupljeno samo 953 tone što je najmanja kvartalna potražnja u posljednje dvije godine. 

Svega 8 posto 
Pad je ponajviše zasluga oštrog pada kupnji burzovno-utrživih fondova (ETF) koji prate cijenu tog plemenitog metala. "Zlatni" ETF-ovi prošle su godine svjedočili rekordnim priljevima novca investitora zbog 30-postotnog rasta cijene zlata između siječnja i lipnja. Međutim, ove je godine u prvom polugodištu cijena zlata povećana tek osam posto, pa su ETF-ovi kupili svega 56 tona zlata, čak 76 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Kupnje središnjih banaka smanjene su tri posto na 176,7 tona, a u drugom su tromjesečju te institucije kupile 94,5 tona jer Turska, Rusija i Kazahstan povećavaju svoje zalihe.

Samo četiri puta od 2000.
Iako je potražnja za zlatnim nakitom u drugom tromjesečju rasla osam posto zbog rasta potražnje u Indiji zbog novog poreznog nameta te u Turskoj uslijed stabiliziranja gospodarstva, u prvih je šest mjeseci potražnja ostala ispod 1000 tona. To se od 2000. godine dogodilo tek četiri puta. Rast bilježi jedino potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima, i to za 13 posto u drugom tromjesečju, a za 11 posto u prvom polugodištu. Analitičari WGC-a očekuju da će u cijeloj ovoj godini biti kupljeno između 4200 i 4300 tona što je nešto slabiji rezultat od 4337,5 tona kupljenih u 2016. godini. Podsjetimo, lani je kupljeno najviše zlata od 2013. godine.