Samo tri najveće slovenske banke, Nova KBM, Nova Ljubljanska i Abanka Vipa u svojim bilancama imaju nevjerojatnih 3,3 milijarde eura loših kredita. Ta količina djelomično naplativih i nenaplativih zajmova trebala bi se izvaditi iz banaka i "ubaciti" u novoosnovanu "lošu" banku.

Budući da to još uvijek nije napravljeno, čeka se naime odobrenje Europske komisije koje još nije stiglo, banke postaju izuzetno ranjive i podložne volatilnosti tržišta kao i nedostatku financiranja, što može stvoriti još i veće probleme bankarskom sustavu, stoji u analizi talijanske banke UniCredit. Naime, rok odobrenja za prebacivanje loših kredita pomaknut je s prvog dana srpnja na sredinu mjeseca jer bi se u tom razdoblju trebali znati rezultati Deloittove analize sustava kao i stres testova. Istodobno, na čelo slovenske središnje banke došao je novi guverner Boštjan Jazbec koji bi kao predstavnik moderne generacije bankara trebao imati posljednju riječ u rješavanju problema banaka kao i u prodaji druge banke po veličini, Nove KBM. Ta je banka do sada služila kao jako dobar izvor kapitala koji se posuđivao kompanijama čiji su čelnici i vlasnici bili su uskoj sprezi s politikom, piše Reuters. 

Loši krediti 20% BDP-a
Posljednji podaci pokazuju da ta banka u svojim knjigama ima 531 milijun eura loših kredita. Slovenska najveća banka, Nova Ljubljanska Banka, pak u svom portfelju ima 1,3 milijarde eura nenaplativih kredita koji bi također trebali završiti u novoosnovanoj kompaniji. Središnja banka poručuje da bankarski sektor ima oko sedam milijardi eura loših kredita, što je ekvivalentno čak 20 posto bruto domaćeg proizvoda Slovenije. Ta država s dva milijuna stanovnika, piše Reuters, koja je stisnuta između Italije, Austrije i Hrvatske, mora i dokapitalizirati tri najveće banke s milijardu eura, zbog čega će deficit državnog proračuna porasti na 7,9 posto BDP-a, a prošle je godine iznosio četiri posto. Ujedno, ta razina od 7,9 posto bila bi najviša od kada je Slovenija postala samostalna država. No, prodajom Nove KBM banke pokušalo bi se rasteretiti državne financije. A dok se to ne dogodi, država je još u svibnju kupila malo vremena izdavši 3,5 milijardi eura novih obveznica. No, vrijeme opako curi jer u prvom tromjesečju iduće godine na naplatu stiže 1,5 milijardi eura od petogodišnje obveznice. 

Merkel upozorila
S obzirom na to da se slovensko bankarsko tržište ne miče s mrtve točke, tamošnje banke i vlada dobili su "packu" njemačke kancelarke Angele Merkel koja je pozvala Sloveniju da se drži smjera i riješi tu krizu koja je gurnula susjednu državu u najlošiju situaciju u posljednjih devet tjedana. "Slovenska vlada zna što treba napraviti. Čini mi se da Slovenija radi sve što može kako bi krenula prema stabilnom smjeru oporavka koji će poništiti nesigurnost koja je zavladala među internacionalnim ulagačima", poručila je Merkel. Upozorila je da banke moraju proći kroz stres testove koji će biti napravljeni po međunarodno priznatim standardima. Također, pozvala je slovensku vladu da provede planove privatizacije i da osigura da se državne kompanije prodaju na transparentan način.Jedna takva prodaja nedavno je bila i prodaja Mercatora čiji su dioničari, slovenske kompanije u velikim problemima, bile prisiljene na taj potez kako bi opstali. 

Stav ulagača

Raste cijena rizika

Dok politika ne krene u konkretno rješavanje problema slovenskih banaka, svjetski investitori pokazali su što misle o toj državi. Cijena osiguranja od bankrota Slovenije (credit default swap, CDS) porasla je na najvišu razinu od sredine travnja, mjesec dana nakon što je Alenka Bratušek postala premijerka. Posljedica je to najave da će se deficit povećati na 7,9 posto.