EN DE

Španjolske banke morat će povećati svoj kapital

Autor: Karlo Vajdić
25. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Velike banke zasad imaju dovoljnu razinu kapitala, a malim štedionicama, ako ne povećaju kapital do jeseni, prijeti nacionalizacija

Španjolske vlasti primorat će tamošnje štedionice i manje banke na prikupljanje dodatnoga kapitala kako bi vratile povjerenje u španjolsku ekonomiju. Banke koje neće povećati kapital riskiraju nacionalizaciju, piše londonski Financial Times. Glavni problem na Pirinejskom poluotoku su manje štedionice, tzv. cajas, na čije je spašavanje Španjolska potrošila već 15 milijardi eura iz dvaju vlastitih fondova. Problem je isplivao na površinu još lani tijekom tzv. stres-testova koji su provedeni u 91 velikoj europskoj banci. Od sedam financijskih institucija koje nisu zadovoljile na tom testu čak je pet bilo baš manjih španjolskih banaka. Te su štedionice, slično kao i irske banke, najviše stradale zbog kraha na tržištu nekretnina koji je Španjolsku zadesio 2007. godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Strogi zahtjevi
Španjolska ministrica financija Elena Salgado je u ponedjeljak navečer izjavila da će sve tamošnje financijske institucije morati imati tzv. adekvatnost kapitala od najmanje osam posto. Adekvatnost kapitala je mjera koja označava visinu jamstvenoga kapitala određene banke u odnosu na njezinu rizično ponderiranu aktivu. Odluka vlade stroža je od odredbi koje je nedavno donio Baselski odbor za bankovni nadzor i koje su poznate pod nazivom Basel III. Tom regulativom, na kojoj su radile sve razvijene države svijeta, određuje se da adekvatnost kapitala svih banaka mora do 2019. godine dosegnuti 7 posto. Tražena adekvatnost kapitala od španjolskih štedionica bit će još i viša za one institucije čije dionice ne kotiraju na burzama ili među vlasnicima nemaju privatnih ulagača. “Moramo jamčiti povjerenje u naš financijski sektor”, izjavila je Salgado i dodala da španjolska vlada želi “ukloniti bilo kakvu sumnju u solventnost naših financijskih institucija”.Prema njezinim izjavama dodatni kapital koji će trebati španjolskom bankovnom sustavu neće premašiti 20 milijardi eura i bilo bi idealno kad bi došao od privatnih investitora, a ne od države.

Španjolske vlasti primorat će tamošnje štedionice i manje banke na prikupljanje dodatnoga kapitala kako bi vratile povjerenje u španjolsku ekonomiju. Banke koje neće povećati kapital riskiraju nacionalizaciju, piše londonski Financial Times. Glavni problem na Pirinejskom poluotoku su manje štedionice, tzv. cajas, na čije je spašavanje Španjolska potrošila već 15 milijardi eura iz dvaju vlastitih fondova. Problem je isplivao na površinu još lani tijekom tzv. stres-testova koji su provedeni u 91 velikoj europskoj banci. Od sedam financijskih institucija koje nisu zadovoljile na tom testu čak je pet bilo baš manjih španjolskih banaka. Te su štedionice, slično kao i irske banke, najviše stradale zbog kraha na tržištu nekretnina koji je Španjolsku zadesio 2007. godine.

Strogi zahtjevi
Španjolska ministrica financija Elena Salgado je u ponedjeljak navečer izjavila da će sve tamošnje financijske institucije morati imati tzv. adekvatnost kapitala od najmanje osam posto. Adekvatnost kapitala je mjera koja označava visinu jamstvenoga kapitala određene banke u odnosu na njezinu rizično ponderiranu aktivu. Odluka vlade stroža je od odredbi koje je nedavno donio Baselski odbor za bankovni nadzor i koje su poznate pod nazivom Basel III. Tom regulativom, na kojoj su radile sve razvijene države svijeta, određuje se da adekvatnost kapitala svih banaka mora do 2019. godine dosegnuti 7 posto. Tražena adekvatnost kapitala od španjolskih štedionica bit će još i viša za one institucije čije dionice ne kotiraju na burzama ili među vlasnicima nemaju privatnih ulagača. “Moramo jamčiti povjerenje u naš financijski sektor”, izjavila je Salgado i dodala da španjolska vlada želi “ukloniti bilo kakvu sumnju u solventnost naših financijskih institucija”.Prema njezinim izjavama dodatni kapital koji će trebati španjolskom bankovnom sustavu neće premašiti 20 milijardi eura i bilo bi idealno kad bi došao od privatnih investitora, a ne od države.

Prijetnja nacionalizacije
Taj je iznos na donjoj granici procjena koje su u posljednje vrijeme davali neki analitičari i ekonomisti, iznosi FT. Salgado je rekla da španjolske banke, uključujući i one najveće poput Santandera, BBVA, i La Caixa, u prosjeku imaju adekvatnost kapitala od 8,5 posto. No neke manje štedionice nalaze se daleko ispod minimuma te im prijeti nacionalizacija ako ne skupe dodatni kapital do rujna. U tom bi slučaju poseban Fond za redovno restrukturiranje banaka na najviše pet godina preuzeo vlasnički udio u pojedinoj banci, nakon čega bi se potražio kupac za te dionice. U Španjolskoj su dugo tvrdili da su tamošnje banke preboljele krizu puno lakše nego njihovi konkurenti iz Velike Britanije ili Njemačke zahvaljujući dijelom i španjolskom sustavu povećanja rezervacija tijekom profitabilnih godina. No pad međunarodnog povjerenja u konačnici je prisilio Španjolsku na niz spajanja, čime je broj štedionica smanjen sa 45 na 17. Vlada sada želi pritiskom na dokapitalizaciju pokazati kako je financijski sustav na Pirinejima stabilan i kako mu neće trebati izvanredna pomoć.

Autor: Karlo Vajdić
25. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close