EN DE

Španjolska tone, ali Rajoy tvrdi da im neće trebati ‘bailout’

Autor: Jadranka Dozan
28. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Prinosi na obveznice premašili su 6,4 posto i tako se približili razini na kojoj je Grčka bila prisiljena zatražiti pomoć izvana

Vijest da već djelomično nacionalizirana španjolska banka Bankia ponovo traži državnu pomoć srušila je u ponedjeljak njezine dionice, a istodobno uzrokovala skok prinosa na obveznice države kako i rekordan rast premija rizika za osiguranje od bankrota. Na početku trgovanja u ponedjeljak dionice Bankije strmoglavile su se čak 28 posto na svega 1,13 eura po komadu. Troškovi zaduživanja zemlje su premašili 6,4 posto i tako se približili razini na kojoj je Grčka bila prisiljena zatražiti pomoć izvana kako bi se spasila od bankrota. CDS-ovi su porasli za šest baznih bodova na 553.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U međuvremenu je pokrajina Katalonija od vlade zatražila pomoć upozorivši da ove godine neće moći refinancirati dugove. Unatoč dramatičnoj situaciji španjolski premijer Mariano Rajoy svijet uvjerava da zemlji kojoj je na čelu neće trebati “bailout”. Za pesimistične podatke koje je donio početak novoga radnog tjedna okrivio je strahove povezane s mogućim raspadom eurozone. “Postoje ozbiljne sumnje u opstanak monetarne unije pa zbog toga rastu i premije rizika. No neće biti traženja pomoći izvana kada je u pitanju španjolski bankarski sustav”, izjavio je premijer. Koliko god uvjeravao da se Europa neće morati umiješati, razvoj situacije ne ide mu u prilog. Najbolji dokaz je upravo Bankia koja je od vlade već dobila 4,5 milijardi eura pomoći, a sada traži čak 19 milijardi. Mediji već nagađaju da bi se u slučaju Bankije Španjolska mogla odlučiti za model koji bi posredno uključivao i pomoć Europske središnje banke (ECB). Naime, vlada bi traženih 19 milijardi u Bankiju mogla “upucati” izdavanjem državnih obveznica koje bi potom banci mogle poslužiti kao kolateral u traženju novca od ECB-a. Iako još nema službenih potvrda, sličan model u Madridu navodno razmatraju i za ostale banke. Pitanje je kako će guverner Europske središnje banke Mario Draghi reagirati na takav prijedlog. Naime, on već dugo odbija pozive da se ECB jače uključi u obranu od krize i tako “tjera” političare da preuzmu odgovornost i krenu u akciju kako bi svoje zemlje spasili od bankrota.

Vijest da već djelomično nacionalizirana španjolska banka Bankia ponovo traži državnu pomoć srušila je u ponedjeljak njezine dionice, a istodobno uzrokovala skok prinosa na obveznice države kako i rekordan rast premija rizika za osiguranje od bankrota. Na početku trgovanja u ponedjeljak dionice Bankije strmoglavile su se čak 28 posto na svega 1,13 eura po komadu. Troškovi zaduživanja zemlje su premašili 6,4 posto i tako se približili razini na kojoj je Grčka bila prisiljena zatražiti pomoć izvana kako bi se spasila od bankrota. CDS-ovi su porasli za šest baznih bodova na 553.

U međuvremenu je pokrajina Katalonija od vlade zatražila pomoć upozorivši da ove godine neće moći refinancirati dugove. Unatoč dramatičnoj situaciji španjolski premijer Mariano Rajoy svijet uvjerava da zemlji kojoj je na čelu neće trebati “bailout”. Za pesimistične podatke koje je donio početak novoga radnog tjedna okrivio je strahove povezane s mogućim raspadom eurozone. “Postoje ozbiljne sumnje u opstanak monetarne unije pa zbog toga rastu i premije rizika. No neće biti traženja pomoći izvana kada je u pitanju španjolski bankarski sustav”, izjavio je premijer. Koliko god uvjeravao da se Europa neće morati umiješati, razvoj situacije ne ide mu u prilog. Najbolji dokaz je upravo Bankia koja je od vlade već dobila 4,5 milijardi eura pomoći, a sada traži čak 19 milijardi. Mediji već nagađaju da bi se u slučaju Bankije Španjolska mogla odlučiti za model koji bi posredno uključivao i pomoć Europske središnje banke (ECB). Naime, vlada bi traženih 19 milijardi u Bankiju mogla “upucati” izdavanjem državnih obveznica koje bi potom banci mogle poslužiti kao kolateral u traženju novca od ECB-a. Iako još nema službenih potvrda, sličan model u Madridu navodno razmatraju i za ostale banke. Pitanje je kako će guverner Europske središnje banke Mario Draghi reagirati na takav prijedlog. Naime, on već dugo odbija pozive da se ECB jače uključi u obranu od krize i tako “tjera” političare da preuzmu odgovornost i krenu u akciju kako bi svoje zemlje spasili od bankrota.

Autor: Jadranka Dozan
28. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close