Domaće banke dosadašnje su udare krize uspješno amortizirale, no i dalje im prijeti rast loših kredita. U optimističnom scenariju Hrvatske narodne banke (koji barata s 6-postotnim padom BDP-a u 2009. i blagim oporavkom od 0,3 posto u 2010., uz pretpostavku stabilnog tečaja) neto prihodi banaka amortizirat će nepovoljna kretanja, a loši krediti nastaviti rasti dinamikom iz 2009. U šok-scenariju, (uz 10-postotnu deprecijaciju tečaja te pad BDP-a od 2 posto u 2010.) zarade banka više nisu dovoljne i kriza počinje nagrizati kapital. Modeli pokazuju pad stope adekvatnosti kapitala za 3,2 postotna boda čime prosječna kapitaliziranost sustava pada na 13,6 posto. Unatoč umirujućim porukama da je sustav u načelu stabilan, u HNB-u upozoravaju da bi u šok-scenariju do kraja ove godine čak 14 banaka (koje upravljaju s 12 posto imovine) mogla imati stopu adekvatnosti kapitala nižu od 10 posto. Istovremeno, kod pet banaka koje drže 6 posto imovine adekvatnost kapitala bila bi niža od 4 posto!

Potencijalne prijetnje
Podaci su to iz najnovije publikacije “Financijska stabilnost“ u kojoj središnja banka analizira potencijalne prijetnje stabilnosti ukupnog financijskog sustava. U baznom scenariju, odnosno oporavku od 0,3 posto u koji danas vjeruje sve manje analitičara te poslovično optimistični Banski dvori, loši krediti bi do kraja ove godine mogli porasti za još 20 posto čime bi 9 posto ukupnih kredita bilo okarakterizirano kao “loši”. S druge strane, u vjerojatnijem šok-scenariju koji predviđa pad BDP-a od 2 posto, ali i malo vjerojatno slabljenje vrijednosti kune, loši krediti ove godine porasli bi 130 posto na gotovo 17 posto! Logično pitanje koje se iz toga postavlja jest što bi se dogodilo s kapitalom banaka, zadnjom linijom obrane? U temeljnom scenariju prihod banaka dovoljno štiti kapital, dok u crnom scenariju kapital svih banaka pada na i dalje vrlo visokih 13,6 posto. No, situacija se drastično mijenja za pojedinačne institucije. U načelu, kapital univerzalnih banaka porastao bi za 1,6-postotnih bodova ponajviše zbog promjene njegova izračuna. Kod tzv. personalnih te korporativnih banaka već i u dobrom scenariju dolazi do vrlo blagog pada stope adekvatnosti. U šok-modelu, ponajprije zbog deprecijacijskog efekta domaće valute, kapitalna adekvatnost kod univerzalnih banaka pala bi 2,8 posto, visokih 6,2 posto kod korporativnih te 7,9 posto kod personalnih banaka! Da se ostvare predviđanja tog modela, koji su se dosad pokazali prilično vjerodostojnima, stopa adekvatnosti personalnih banaka iznosila bi 7,1 posto, a korporativnih 5,7 posto što je dvostruko manje od zakonskog minimuma!

Rizični krediti stanovništvu
Korporativne banke, one orijenirane na poslovanje s tvrtkama, iznimno su osjetljive na provedene simulacije zbog slabih poslovnih rezultata u prošloj i pretprošloj godini koji već sada opterećuju kapital, objašnjavaju u HNB-u. Zarade u tim bankama neće se popraviti ni u idućem razdoblju, dok personalne banke opterećuje orijentiranost na rizičnije kredite stanovništvu. Iako se procjene zdravlja kapitala temelje na pretpostavci izostanka dokapitalizacija, to ipak nije bio slučaj u prošlosti radi čega bi se u šok-scenariju moglo očekivati jačanje kapitala i/ili spajanje banaka, ističu u HNB-u.

Izdvojeno

Stabilan sustav
Financijska stabilnost trebala bi ostati zadovoljavajuća, zaključak je HNB-a. Glavni izvor neizvjesnosti ostaje eventualno prerano povlačenje poticaja velikih ekonomija. Na domaćem terenu upitno je kreditiranje građevinara te moguće pogreške politike koja bi poticala domaću potrošnju.