Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s (S&P) u utorak je snizila irski kreditni rejting na najnižu razinu u posljednjih 15 godina.

Rejting je smanjen za jednu razinu, s ocjene AA na AA-,ponajviše zbog zabrinutosti da će povećani troškovi ubrizgavanja vladina novca u irske banke još više povećati proračunski deficit. S&P predviđa kako će za dodatnu kapitalizaciju irskog bankovnog sustava vladi u Dublinu trebati više od 50 mlrd. eura, a ne 35 milijardi, kako se do sada procjenjivalo. “Daljnje smanjenje rejtinga je moguće ako fiskalni troškovi podupiranja bankovnog sektora i dalje budu rasli”, priopćio je S&P. Ocjena irskog rejtinga je nakon smanjenja još uvijek za jednu razinu bolja od talijanske, i za tri razine od portugalske. Od grčkog bezvrijednog statusa bolja je za sedam razina. Smanjenje rejtinga odrazilo se na povećanje traženog prinosa investitora na irske obveznice. Rano ujutro na Londonskoj burzi spread na 10-godišnje irske državne obveznice porastao je na rekordnih 321 bazni bod, pa trenutni traženi prinos na irske obveznice iznosi 5,31 posto. Irske obveznice trenutno su rizičnije od islandskih čiji se financijski sustav 2008. potpuno urušio. “Irci će plaćati vrlo visoke prinose duže vrijeme. Irska nije Grčka, ali je problem te države što je imala nevjerovatni nekretninski balon i vrlo slabo regulirane banke”, kazao je za Bloomberg Jacob Kirkegaard, istraživač na washingtonskom Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson.

Najviši deficit
Zanimljivo je da je S&P snizio irski rejting dva dana prije nego što je irska vlada planirala izdati između 400 i 600 milijuna eura novih obveznica. U svakom slučaju, pred irskim premijerom Brianom Cowenom sada je zahtjevan zadatak uvjeravanja investitora kako “zeleni otok” može zakrpati proračunsku rupu nastalu spašavanjem bankovnog sektora. Irski je proračunski deficit 2009. iznosio 14,3 posto i bio je najviši u eurozoni. Ipak, bojazni od reprize nove dužničke krize u eurozoni za sada nema, smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. “Prije ljeta sumnje investitora u održivost eurozone bile su na najvišoj razini. Europski paket pomoći smirio je zabrinutost, barem kratkoročno. Ne vjerujem da je nakon snižavanja kreditnog rejtinga Irske došlo do drastičnog pogoršanja povjerenja investitora u odnosu na početak svibnja. Eurozona nije pred novim raspadom”, komentirao je Šantić. Nešto je oprezniji Šantićev kolega iz Hypo Alpe-Adria banke, Hrvoje Stojić. “Kada se u slučaju Španjolske i Portugala snižavao rejting, to su bile ‘post festum’ reakcije agencija. Vidjet ćemo što će se sada dogoditi. Naime, u listopadu počinju dospijeća obveznica rubnih zemalja EU i to će biti pravi test”, smatra Stojić.

Lošiji uvjeti
Kako je posljednjim prijedlogom rebalansa hrvatskog proračuna predviđen novi val zaduživanja, Stojić smatra da ako bi se Hrvatska opet zadužila vani, to bi bilo po lošijim uvjetima. “Nisam siguran hoće li se Hrvatska ove godine uopće više zaduživati vani ako neizvjesnost potraje. Alternativa bi bilo zaduživanje na domaćem tržištu ili kroz kvazifiskalne subjekte”, ocijenio je Stojić. Zdeslav Šantić smatra kako novi rebalans ne može uvjeriti strane investitore. Na pitanje može li se i nama dogoditi irski slučaj, on smatra kako će “naš kreditni rejting ponajviše ovisiti o dinamici pregovora s EU i razvoju situacije u eurozoni na koju ne možemo utjecati, poput prekida mađarskog aranžmana s MMF-om ili restrukturiranja grčkog duga“.