Najnovije MMF-ovo istraživanje potvrdilo je da ozbiljnije poskupljenje sirove nafte dovodi do smanjenja bruto domaćeg proizvoda tranzicijskih zemalja. Prema spomenutom istraživanju moglo bi se zaključiti da bi se zbog povećanja cijene nafte od 25 posto hrvatski BDP smanjivao oko jedan posto tijekom tri godine jer Hrvatska godišnje uveze oko četiri posto sirove nafte od ukupnog iznosa BDP-a.

Formula za izračun
Naime, MMF-ovi analitičari Tobias Rasmussen i Augustin Roitman, koji su proveli spomenuto istraživanje, podijelili su tranzicijske zemlje u kategorije po tome koliko novca troše na uvoz sirove nafte u odnosu na godišnji iznos BDP-a i došli su do sljedećih zaključaka. Zemljama koje na uvoz nafte troše tri do četiri posto BDP-a zbog naftnog poskupljenja od 25 posto bruto domaći proizvod smanjio se za oko 0,3 posto u trajanju do tri godine. Onim zemljama koje troše više od pet posto bruto domaćeg proizvoda na uvoz sirove nafte BDP se smanjuje za više od jedan posto tijekom tri godine. Rasmussen i Roitman rezultate temelje na dvanaest ključnih trenutaka od 1970. godine do danas, u kojima je cijena sirove nafte dosegnula trogodišnji maksimum. Da se svjetski trend smanjenja BDP-a zbog poskupljenja sirove nafte neizbježno odrazio i na Hrvatsku tvrdi i glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. “Moramo uvoziti energente, a rastom njihovih cijena smanjuje se naš BDP, što onda dovodi do smanjenja neto plaća. Ta je situacija posebno izražena bila 2008.”, kaže Šantić. On predviđa da će u idućem srednjoročnom razdoblju zbog gospodarskog oporavka cijena nafte i dalje rasti. “Baseline scenarij predviđa nastavak oporavka globalnoga gospodarstva. U takvim okolnostima ključnu ulogu za određivanje cijene energenata i dalje će imati rastuća potražnja iz najmnogoljudnijih azijskih zemalja, ali i ograničenost ponude u kratkom roku”, pojašnjava analitičar. I dok Šantić pozitivnim ocjenjuje MMF-ovo istraživanje, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke Hrvoje Stojić optimistično gleda na situaciju na tržištu i tvrdi da cijena nafte ne raste, nego pada.

Cijene će padati?
On kaže da će se takav trend nastaviti te da s naftom u dogledno vrijeme neće biti problema. “Polako se vraća i Libija, što je još jedan predznak da će se stanje stabilizirati. Zbog pada cijene nafte i neto trgovina će rasti, a to će se svakako odraziti na BDP”, kaže Stojić. Upravo je Libija ključna karika na svjetskom naftnom tržištu. Neki od najvećih svjetskih proizvođača nafte ovih su dana najavili povratak poslovanja u tu zemlju. A koliko će se cijena nafte odraziti na BDP pojedinih tranzicijskih zemalja ovisi o odnosu zemlje izvoznika i zemlje uvoznika, poručuju u MMF-u. Izvoznici nafte imaju običaj kupovanja proizvoda zemalja kupaca upravo kako bi im nadoknadili povećane troškove uvoza. Stoga će, tvrde MMF-ovi analitičari Rasmussen i Roitman, poskupljenje nafte puno lakše i bezbolnije preživjeti one države koje s izvoznicima imaju dobre trgovinske i financijske veze.

(Ana Mlinarić)