Podaci koje je u utorak objavila Hrvatska narodna banka otkrivaju da je lani u Hrvatsku ipak pristiglo nešto manje direktnih stranih investicija nego u, još uvijek rekordnoj, 2007. godini. Peliminarni podaci za 2008. godinu govore o iznosu od 2,93 milijarde eura inozemnih ulaganja dok je godinu prije investirano 3,67 milijardi.

Dokapitalizacije
Ukupno je tako iznos stranih investicija od 1993. godine, otkada postoje podaci, dosegnuo solidnih 20,6 milijardi eura. Iznos veći od dvije milijarde eura u jednoj godini ulagan je tek u posljednje tri godine, a dobar dio zasluge za takav trend leži u dokapitalizacijama banaka kao i u većim preuzimanjima, poput Plive ili Ine. Geografski gledano, više od milijardu eura investicija u Hrvatsku je dosad stiglo iz šest zemalja. Na samom vrhu nalazi se Austrija iz koje je, pretežno u bankarski sektor, stiglo čak 5,8 milijardi eura. Nakon nje dolazi Nizozemska u kojoj je bilo registrirana kompanija američke farmaceutske tvrtke Barr koja je krajem 2006. godine preuzela Plivu. Na trećem mjestu nalazi se Njemačka sa ulaganjima od 2,37 milijardi eura u posljednjih šesnaest godina što je također posljedica kupovanja banaka, ali i ulaganja u telekomunikacijski sektor, odnosno preuzimanja Hrvatskih telekomunikacija od strane Deutsche Telekoma. Nakon Njemačke slijedi Mađarska (2,1 milijarda eura ulaganja) koja se na to mjesto probila prošle godine najviše zahvaljujući otkupu dodatnog udjela u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji od strane tamošnjeg Mola. Ljestvicu država koje su investirale više od milijardu eura u Hrvatsku od 1993. godine zatvaraju Francuska i Luksemburg. Za poziciju Francuske, iz koje je stiglo 1,3 milijarde eura, zaslužna su preuzimanja Splitske banke (Socété Générale) odnosno Dukata (Lactalis), dok je Luksemburg došao na šesto mjesto jer se u toj državi zbog poreznih razloga registrira vrlo veliki broj kompanija, podružnica svjetskih konglomerata iz kojih se vode poslovni u drugim državama. Na listi do desetog mjesta još slijede najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske Italija (921,5 milijun eura), susjedna Slovenija (852,6 mil. eura) te Velika Britanija i Švicarska s ulaganjima od 416 odnosno 399,4 milijuna eura.

Financije vodeće
U financijsku industriju investirano je kroz godine vrlo impresivnih 7,75 milijardi eura, pokazuju podaci središnje banke. Koliko je to atraktivna industrija pokazuje i činjenica da u sljedećih pet hrvatskih industrijskih grana nije zajednički uloženo toliko inozemnih investicija kao u financije. Nakon financija slijedi kemijska industrija, odnosno farmaceutika (1,63 mlrd. eura), a nakon nje telekomunikacijska (1,42 mlrd. eura) Na četvrtom se mjestu nalazi naftna industrija (1,41 mlrd eura), a slijedi poslovanje nekretninama te trgovina.

Brojke

Hrvatska ulaganja
Središnja banka je objavila podatke i o ulaganjima hrvatskih kompanija u inozemstvu. Najviše je investirano u Nizozemsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, odnosno u farmaceutiku i poljoprivredu.