Hrvatsko tržište osiguranja 2005. godinu zaključilo je bruto premijom koja je neznatno premašila (7,43mlrd./kn) milijardu eura. S tim rezultatom hrvatski osiguravatelji gledaju u zatiljak učinku društava u Sloveniji gdje je postignuta premija od 1,55 milijardi eura, a u odnosu na preostala dva susjeda (iz bivše zajedničke države) imaju znatno bolju poziciju jer je branša iz SiCG lani ostvarila premijski prihod u iznosu 448 milijuna eura, a iz BiH tek 176,8 milijuna eura.Uključivanje Slovenije u EU imalo je pozitivan utjecaj na tržište osiguranja, smatra Tomaž Mancini, iako je stopa rasta cjelokupnog portfelja u 2005. iznosila tek 6,6 posto (2004. godine bila je 17 posto). Mancini i takav rast ocjenjuje poticajnim, posebno stoga što se dogodilo daljnje povećanje životnih osiguranja, dosegnula su 30,01 posto od ukupne premije, a paralelno je udjel imovinskih osiguranja smanjen.

Triglav i dalje lider
Uz to, police života (111,4 mlrd./SIT) lani su na tom tržištu nadjačale i rast premije osiguranja od automobilske odgovornosti (73,2 mlrd./SIT) a zdravstveno osiguranje je u 2005. prikupilo premijski prihod od 68,6 milijardi SIT, što je manje nego 2004. godine. Triglav je, s udjelom od 39,75 posto, ne samo ostao lider matičnog tržišta osiguranja nego je uspio i povećati udjel u odnosu na prethodnu godinu, a mu najbliži konkurent, Adriatic Slovenica, prisvaja tek 12,9 posto tržišta. Slovensko tržište karakterizira visoka koncentracija jer prva četiri osiguravatelja ostvaruju gotovo 80 posto udjela. Među 20 aktivnih društava pet (Arag, Generali, Grawe, LB Vita i Merkur) je u većinskom vlasništvu inozemnog kapitala, a njihov udjel u ukupnoj premiji iznosio je 7,96 posto. Dok se proteklih desetak godina bankarstvo vrtoglavo razvijalo, osiguravateljna industrija nije uspjela iskoristiti prednosti iz prijeratnog razdoblja kada je ona imala bolji uzlet, ocjenjuje Damir Lačević stanje u Bosni i Hercegovini gdje je minulo desetljeće zaračunata bruto premija povećana s 31,5 milijuna na 176,8 milijuna eura. U tom kontinuitetu velika se promjena dogodila u strukturi premije. Dok je 1996. godine premijski prihod gotovo u stopostotnom iznosu prikupljen iz obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, na kraju 2005. godine ta je vrsta osiguranja u ukupnoj premiji sudjelovala s 50 posto.

Gubici u BIH
Po Lačeviću, među odgovornima za loše stanje na tržištu osiguranja visoko stoji država. Ne pruži li država uskoro konkretnu potporu, moguć je i slom tržišta, najavljuje. Ne samo što nije usvojila zakone koji bi bili potpora osiguravateljnoj industriji, nego ni sama Vlada ne osigurava portfelj koji je u njezinu vlasništvu. Tako osiguranje nema željeznica, objekti i oprema BH Telekoma i Pošte te ostala imovina u vlasništvu države, a za Elektroprivredu ugovoreno je na neekonomskim osnovama. Kada bi se u grubo izračunao gubitak koji osiguravateljna industrija bilježi jer se ne provode zakoni (većina inozemnih društava radi bez odobrenja, Agencija za nadzor tržišta profunkcionirat će tek krajem godine) došlo bi se do iznosa od nekoliko desetaka milijuna eura, upozorava Lačević i navodi da se “na tender jave osiguravatelji s ponudama u rasponu 1: 20”.

Jači nadzor smanjio broj osiguravatelja u Srbiji
Unatrag dvije godine, otkad nadzor tržišta provodi Narodna banka Srbije, broj osiguravatelja je drastično smanjen. Ugašeno je 20 društava, 17 je nastavilo poslovati i premda je osjetno povećana sređenost ponude, nelojalna konkurencija još je evidentna. Najviše je izražena kod osiguravatelja koji se bave isključivo autoodgovornosti, no ima je i na imovinskim osiguranjima gdje su tenderske ponude često daleko ispod ekonomske cijene, ističe Nebojša Žarković. Za industriju je pozitivno što se rast životnih osiguranja ipak primiče dvoznamenkastom broju (6,7 posto u premiji; 2003. oko 3,5 posto) iako je neuporediv s regijom. Lani su povećana čak 76,2 posto, za što su najviše zaslužna dobrovoljna mirovinska osiguranja. Na neživotna osiguranja odlazi 91 posto ukupne premije, a rast na godišnjoj razini bio je 27 posto. Najveći pomak ostvarilo je Delta osiguranje, u samo godinu dana rasli su sa 4,1 na 8,9 posto.