Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

‘Slovenija nije nova Grčka, ali ova vlada mora rezati plaće i mirovine’

Autor: Tin Bašić
08. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

EK će od Janše tražiti da hitno sreže javnu potrošnju i uvede red u bankarski sektor. Tvrtke su prezadužene, zatvoreni smo za strane ulagače, kaže profesor Jože Damijan

Predstavnici Europske komisije (EK) i Europske središnje banke (ECB) stigli su u Sloveniju. Cilj im je procijeniti financijsko stanje Dežele, kao i tamošnji bankarski sustav koji je već dugo u problemima. Ipak, službene objave ističu kako je riječ tek o redovnom posjetu. Naime, lani je Slovenija od Komisija dobila preporuke vezane za financijski sustav pa bi ovaj boravak inspektora, pišu Finance, trebao pomoći Komisiji da bolje razumije situaciju u toj državi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Redovan nadzor
Profesor Jože Damijan s Instituta za ekonomska istraživanja (IER) u Ljubljani dodaje da su sve članice eurozone, u skladu s fiskalnim paktom koji je potpisan prošloga tjedna, pod lupom EK-a: “Proračunski dokumenti moraju biti usklađeni i odobreni od Komisije, a tek potom odobrenje daju parlamenti. To je jedini način da se države prisile da strukturni deficiti smanje na 0,5% BDP-a.” Inače, posjet europskih kontrolora događa se neposredno nakon što je objavljeno da je javni dug u prošloj godini skočio za čak 17 milijardi eura i dosegnuo 47,4 posto BDP-a. Usporedbe radi, dug je 2007. bio je upola manji. Još su svježe i loše vijesti iz bankarskog sektora. Guverner Marko Kranjec upozorio je da su slovenske banke zbog teškoća s vlastitim financiranjem osjetno smanjile kreditiranje i postrožile pravila za odobravanje zajmova. Osim toga banke su 2011. zaključile neto gubitkom od 356 milijuna eura, a za pokrivanje loših kredita morale su izdvojiti i 1,1 milijardu. Na čak 18,4% porastao je postotak bankarskih potraživanja koja se ne uspijevaju naplatiti duže od 90 dana. Ipak, kako je priznao i sam Kranjec, likvidnost banaka donekle je stabilna, ali samo zahvaljujući trogodišnjim zajmovima ECB-a. Damijan pretpostavlja kako će EK i ECB, osim deficita i banaka, vrlo vjerojatno ustanoviti još nekoliko problema. “Slovenske kompanije su prezadužene, zemlja je nekonkurentna jer je usred krize podignula cijenu rada (povišena je razina minimalne plaće), zatvoreni smo prema stranim ulagačima i nužna je temeljita konsolidacija javnih financija”, smatra Damijan. Kao dva najozbiljnija problema ipak izdvaja visok proračunski i još veći strukturni deficit. “Sloveniju će EK sigurno pozvati da hitno provede fiskalne mjere kako bi se smanjila javna potrošnja, osobito je riječ o smanjenju plaća javnog sektora, te potrebne strukturne reforme, osobito mirovinsku reformu i reformu tržišta rada”, objašnjava Damijan.

Predstavnici Europske komisije (EK) i Europske središnje banke (ECB) stigli su u Sloveniju. Cilj im je procijeniti financijsko stanje Dežele, kao i tamošnji bankarski sustav koji je već dugo u problemima. Ipak, službene objave ističu kako je riječ tek o redovnom posjetu. Naime, lani je Slovenija od Komisija dobila preporuke vezane za financijski sustav pa bi ovaj boravak inspektora, pišu Finance, trebao pomoći Komisiji da bolje razumije situaciju u toj državi.

Redovan nadzor
Profesor Jože Damijan s Instituta za ekonomska istraživanja (IER) u Ljubljani dodaje da su sve članice eurozone, u skladu s fiskalnim paktom koji je potpisan prošloga tjedna, pod lupom EK-a: “Proračunski dokumenti moraju biti usklađeni i odobreni od Komisije, a tek potom odobrenje daju parlamenti. To je jedini način da se države prisile da strukturni deficiti smanje na 0,5% BDP-a.” Inače, posjet europskih kontrolora događa se neposredno nakon što je objavljeno da je javni dug u prošloj godini skočio za čak 17 milijardi eura i dosegnuo 47,4 posto BDP-a. Usporedbe radi, dug je 2007. bio je upola manji. Još su svježe i loše vijesti iz bankarskog sektora. Guverner Marko Kranjec upozorio je da su slovenske banke zbog teškoća s vlastitim financiranjem osjetno smanjile kreditiranje i postrožile pravila za odobravanje zajmova. Osim toga banke su 2011. zaključile neto gubitkom od 356 milijuna eura, a za pokrivanje loših kredita morale su izdvojiti i 1,1 milijardu. Na čak 18,4% porastao je postotak bankarskih potraživanja koja se ne uspijevaju naplatiti duže od 90 dana. Ipak, kako je priznao i sam Kranjec, likvidnost banaka donekle je stabilna, ali samo zahvaljujući trogodišnjim zajmovima ECB-a. Damijan pretpostavlja kako će EK i ECB, osim deficita i banaka, vrlo vjerojatno ustanoviti još nekoliko problema. “Slovenske kompanije su prezadužene, zemlja je nekonkurentna jer je usred krize podignula cijenu rada (povišena je razina minimalne plaće), zatvoreni smo prema stranim ulagačima i nužna je temeljita konsolidacija javnih financija”, smatra Damijan. Kao dva najozbiljnija problema ipak izdvaja visok proračunski i još veći strukturni deficit. “Sloveniju će EK sigurno pozvati da hitno provede fiskalne mjere kako bi se smanjila javna potrošnja, osobito je riječ o smanjenju plaća javnog sektora, te potrebne strukturne reforme, osobito mirovinsku reformu i reformu tržišta rada”, objašnjava Damijan.

Svita za svitom
Inače, ova inspekcija iz Europe nije posljednja s kojom će se Slovenija suočiti idućih mjeseci. EK ponovno dolazi u posjet u travnju u sklopu priprema izrade gospodarskih prognoza članica EU. Istog mjeseca i Međunarodni monetarni fond (MMF) šalje svoji misiju posebnih izaslanika. Riječ je o redovnom “pregledu” sistemski važnih zemalja koje MMF provodi svakih pet do deset godina. Dva mjeseca poslije vjerojatno će još jedna misija MMF-a posjetiti Sloveniju kako bi odradila uobičajene godišnje konzultacije. Mnogi se već neko vrijeme pitaju koliko su zapravo teški problemi te države? Prijeti li joj dramatičan scenarij perifernih članica eurozone? Damijan odgovara – ne. “Slovenija je u usporedbi s Grčkom, Španjolskom, Irskom ili Portugalom relativno malo zadužena i zato nije problematična. Naime, smanjenjem plaća u javnom sektoru za 10 posto i mirovina za 5 posto strukturni deficit brzo bi došao do 2 posto BDP-a, a uz daljnje reforme i ispod 1 posto. Naravno, to ovisi o tome usudi li se nova vlada provesti reforme”, zaključuje Damijan. Andraž Grahek, financijski stručnjak i direktor u slovenskome društvu za upravljanje fondovima KD Skladi, kaže kako ovo nije posljednja prilika da se Slovenija dovede u red. “Razina zaduženosti je ispod prosjeka eurozone, ali zabrinjava dinamika akumulacija duga te se ne može čekati duže od jednog mandata vlade”, kaže Grahek.

Autor: Tin Bašić
08. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close