Slabljenje kune kao posljedica pandemije koronavirusa izazvalo je primjetno topljenje deviznih pričuva Hrvatske, Bruto međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) su prema podacima te institucije krajem travnja iznosile 15,98 milijardi eura što je 3,2 posto manje u odnosu na ožujak i 13,9 posto manje nego krajem travnja 2019. godine.

Analitičari smatraju da se radi o izravnoj posljedici pandemije bolesti COVID-19. „Izraženo smanjenje međunarodnih pričuva tijekom ožujka i travnja izravna je posljedica pandemije i popratnog, gotovo potpunog zatvaranja ekonomske aktivnosti i deprecijacije domaće valute, na što je Hrvatska narodna banka odgovorila intervencijama na deviznom tržištu“, smatraju analitičari Raiffeisen banke.

Podsjećaju da je središnja banka o ožujku u pet intervencija na deviznom tržištu i nekoliko izravnih transakcija poslovnim bankama prodala ukupno 2,5 milijarde eura.

Dodaju kako je i u travnju smanjenje pričuva rezultat prodaja deviza bankama radi očuvanja stabilnosti tečaja kune prema euru.

Najnoviji podaci središnje banke ukazuju na daljnje blago smanjenje međunarodnih pričuva, na 15,8 milijardi eura. Ukupna aktiva središnje banke krajem travnja iznosila je 133,5 milijardi kuna te je uz smanjenje na mjesečnoj razini za 5 milijardi kuna ili 3,6 posto, u odnosu na kraj 2019. godine bila niža za gotovo 11 milijardi kuna kuna, odnosno 7,6 posto.

Promjene u aktivi HNB-a prvenstveno su odraz kretanja inozemne aktive čije se udio u ukupnoj aktivi krajem travnja spustio na 92,6 posto, što je njezin najmanji udio od veljače 2009. godine.

Posljedica je to promjena na ostalim stavkama aktive odnosno povećanja potraživanja od središnje države budući da je HNB tijekom ožujka i travnja operacijama fine prilagodbe otkupio državne vrijednosne papire te povećanja potraživanja od kreditnih institucija po osnovi kredita uz financijsko osiguranje.

Inozemna aktiva HNB-a na kraju travnja iznosila je 123,6 milijardi kuna te je u odnosu na ožujak bila niža za 5,4 milijarde kuna ili 4,2 posto, a u odnosu na kraj 2019. godine za 19 milijardi kuna ili 13,3 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost