Hrvatska već godinama drži poziciju jedne od najvažnijih europskih nautičkih destinacija. U domaćem akvatoriju danas plove tisuće charter i privatnih plovila, vrijednost flote kontinuirano raste, a marine su tijekom sezone pod stalnim pritiskom. Paralelno s time rastu i rizici – od sudara i nasukavanja do požara, kvarova motora, šteta tijekom transfera ili sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta.

U praksi se pritom pokazuje da velik broj vlasnika plovila i charter operatera i dalje osiguranje promatra prvenstveno kao administrativni korak, a ne kao dio upravljanja poslovnim i financijskim rizikom.

“Klijenti nas često prvo pitaju cijenu police, a tek kasnije što ona stvarno pokriva. Tek kada krenemo razgovarati o konkretnim scenarijima – primjerice što se događa ako charter plovilo zbog štete ostane van funkcije usred sezone ili ako odgovornost prema trećima višestruko premaši vrijednost samog broda – postane jasno koliko je važno unaprijed definirati pokriće”, objašnjava Kruno Bartolić, iz ANO Insurance Solutionsa.

Upravo zato se kod ozbiljnijih osiguranja danas više ne kreće od police nego od načina korištenja plovila. Brokeri pritom analiziraju niz detalja koji direktno utječu na rizik: kupuje li se plovilo gotovinom ili leasingom, koristi li se privatno ili za charter, pod kojom će zastavom ploviti, gdje će imati stalni vez, tko upravlja plovilom i na kojim rutama plovi.

Kod novih jahti dodatno su važni podaci o brodogradilištu, trenutku porinuća i transferu do matične marine, dok se tijekom trajanja osiguranja pokriće često mora prilagođavati novim okolnostima – od ugradnje dodatne opreme i novih jedara do promjene područja plovidbe.

“Ne postoji univerzalna polica koja odgovara svima. Čak i kada radimo flotna osiguranja, uvjete definiramo posebno za svaku jahtu unutar flote jer većina plovila ima različite vlasnike, različite modele korištenja i različite razine izloženosti riziku”, kaže Bartolić.

Posljednjih godina posebno raste broj šteta povezanih s vremenskim ekstremima i gužvama u marinama tijekom vrhunca sezone. Dovoljan je pogrešno vezan brod tijekom jačeg juga ili prolaska trajektne linije da nastane ozbiljna šteta na više plovila. Istodobno, sve su skuplji i servisi, rezervni dijelovi te oprema na novijim plovilima.

No najveća razlika između prosječnog i kvalitetno postavljenog pomorskog osiguranja vidi se tek kada se šteta dogodi.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

“Kod šteta nema pravila. One se događaju vikendom, noću, tijekom transfera ili usred charter smjene. Tada klijentu nije potreban samo dokument nego konkretna pomoć – organizacija tegljenja, kontakt sa servisima, marina koja može prihvatiti plovilo, koordinacija s osigurateljima i procjena odgovornosti”, ističe Bartolić. Dodaje kako se u praksi često podcjenjuje koliko brzina reakcije utječe na ukupni trošak štete, posebno tijekom sezone kada su servisi i marine popunjeni.

U industriji u kojoj jedan izgubljeni tjedan chartera može značiti ozbiljan financijski gubitak, kvalitetno osiguranje zato više nije pitanje formalnog pokrića, nego kontinuiteta poslovanja.

“Naš posao je da klijent u kriznoj situaciji ne ostane sam. Zato s velikim dijelom klijenata suradnja traje godinama. U ovom poslu odnos se zapravo gradi dugoročno – kroz povjerenje, dostupnost i sposobnost da reagirate kada je to najpotrebnije”, zaključuje Bartolić.