Ostavka Ive Sanadera šansa je za reforme. To je kratak zaključak glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb (PBZ) Marka Škreba koji je iznio u najnovijim tjednim analizama te banke. “Ostavka premijera, prema našoj procjeni, čak i povećava vjerojatnost da se učine odlučne i nužne (u kratkom roku nepopularne) mjere u ekonomskoj politici”, objašnjava bivši guverner Hrvatske narodne banke.

Nema jamstava
S tom procjenom donekle se slaže i glavni analitičar Raiffeisen banke Anton Starčević. “Političke promjene za vrijeme krize uobičajeno vode k promjeni ekonomske politike. Odlazak premijera nije jamstvo za ostvarivanje te promjene i provođenje nepopulističkih poteza Vlade, ali ne znači da se nakon brzih izmjena unutar Vlade neće i ostvariti”, izjavio je Starčević za Poslovni dnevnik. Ističe kako je Hrvatska zahvaljujući provedenim mjerama monetarne politike zadržala zavidan stupanj ekonomske stabilnosti. No upozorava kako dubina prilagodbe u smanjivanju i restrukturiranju javne potrošnje i pada BDP-a, zbog smanjivanja investicija upitne rentabilnosti i potrošnje iznad mogućnosti izgleda velika. “Ali to je ispravan put k održivoj razini proizvodnje i zaposlenosti kojim možemo stvoriti konkurentniju i otporniju ekonomiju”, zaključuje Starčević.

Hitne mjere
Prema procjenama PBZ-ovih analitičara, makroekonomskom stabilnošću u Hrvatskoj moguće je i dalje upravljati, no stupnjeva slobode i vremena za odgode nema. “Pored hitnog rebalansa na koji valja gledati kao palijativnu mjeru upravljanja u krizi, treba bez odgoda prionuti dugoročnim strukturnim reformama koje će povećati konkurentnost gospodarstva i dugoročno utjecati na vanjske neravnoteže. Takav je scenarij svakako moguć, a koliko je realan doznat ćemo uskoro”, piše Škreb. “U kontekstu akumuliranih neravnoteža prisutni su i određeni rizici te je logično da i ekonomske politike dolaze pod povećalo. Stoga su u trenutačnoj situaciji obuzdavanje neravnoteža, poglavito provođenje odgovorne fiskalne politike te ustrajnost na provođenju strukturnih reformi, svakako prioritet”, prokomentirao je za Poslovni dnevnik glavni analitičar Erste & Steiermärkische banke Alen Kovač.

Rejting najvažniji
No najvažnije je što Hrvatskoj nije snižen kreditini rejting, upozorava analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. “Investitori i dalje Hrvatsku vide kao stabilnu ekonomiju. Međutim, hrvatski rejting je najniži investitorski rejting”, ističe on. Kaže kako u prvom tromjesečju 2010. na naplatu dolazi pola milijarde eura euroobveznica i oko tri milijarde kuna domaćih dugova. “Na umu moramo imati činjenicu kako ćemo 2010. godinu početi sa znatno manjom ekonomskom aktivnošću”, zaključuje Stojić. Za sada temelji domaće ekonomije još nisu pokazali znatnije promjene. Među njima se nalazi i tečaj kune, što je “najvažniji parametar i sidro hrvatskog gospodarstva”, stoji u PBZ-ovoj analizi. Nisu zamijećene ni špekulativne kupnje deviza ni reakcija novčanih kamatnih stopa.