Američki predsjednik Donald Trump najavio je uvođenje carine od 35 posto na uvoz iz Kanade, koja će stupiti na snagu 1. kolovoza 2025., dok istodobno planira uvesti opće carine u rasponu od 15 do 20 posto za većinu ostalih trgovinskih partnera, što je izazvalo val zabrinutosti na globalnim tržištima. Tu odluku Trump je objavio u pismu kanadskom premijeru Marku Carneyju, koje je podijelio na svojoj društvenoj mreži, ističući da će se carina dodatno povećati ako Kanada uvede protumjere.

Domino efekt

Trump je kao razloge za pooštravanje carinske politike naveo, među ostalim, zabrinutost zbog protoka fentanila iz Kanade u SAD, kao i trgovinske i necarinske barijere koje, prema njegovim riječima, štete američkim proizvođačima, osobito u sektoru mliječnih proizvoda. U pismu je naglasio da su trgovinski deficit s Kanadom prijetnja američkoj ekonomiji i nacionalnoj sigurnosti te izrazio spremnost da razmotri prilagodbe carina ako Kanada bude surađivala u zaustavljanju protoka fentanila. Kanadski premijer Mark Carney odmah je reagirao porukom na platformi X: “Naša vlada nastavit će štititi kanadske radnike i poduzeća te poduzeti odlučne protumjere ako dođe do eskalacije. Odluka SAD-a je neopravdana i štetna. Kanada je već poduzela značajne mjere za suzbijanje ilegalne trgovine fentanilom, a većina fentanila u SAD-u zapravo dolazi preko meksičke granice.” Prema izvještajima Reutersa i Bloomberga, carina od 35 posto zamijenit će dosadašnjih 25 posto, a očekuje se da će izuzeća ostati na snazi za robu obuhvaćenu Sporazumom SAD-Meksiko-Kanada (USMCA), kao i za energente i gnojiva, na koje se i dalje primjenjuje deset posto carina, iako konačna odluka o tim izuzecima još nije donesena.

Najava novih carina izazvala je trenutačnu nestabilnost na globalnim financijskim tržištima. Investitori su izrazili zabrinutost zbog neizvjesnosti u trgovinskim odnosima, osobito dok se očekuju daljnje odluke o carinama prema Europskoj uniji, Japanu i drugim važnim partnerima. Ova je situacija dodatno zaoštrila trgovinske napetosti i povećala volatilnost na burzama, dok su valutni tečajevi osjetno kolebali. Bloomberg News ističe da su američke carine već prouzročile pad izvoza iz Ujedinjenog Kraljevstva u SAD, dok Reuters navodi kako je britanski BDP u svibnju pao za 0,1 posto, suprotno očekivanjima rasta. “Industrija i građevinski sektor bilježe značajne padove, a neizvjesnost oko trgovinskih pravila guši potražnju”, komentirala je Liz McKeown iz britanskog Ureda za nacionalnu statistiku. Ujedinjeno Kraljevstvo suočava se s dvostrukim udarcem – padom izvoza zbog američkih carina i rastom poreza. Britanski BDP u svibnju je pao za 0,1 posto, nakon što je u travnju zabilježen još veći pad od 0,3 posto. Financial Times ističe da je britanska ekonomija na putu da zabilježi pad BDP-a i u drugom tromjesečju, što povećava vjerojatnost da će Bank of England uskoro sniziti kamatne stope.

Geopolitički gledano, Trumpova administracija koristi carine kao pritisak za postizanje bilateralnih trgovinskih sporazuma, a rok za dogovor s Kanadom i drugim partnerima istječe sredinom srpnja. Europska unija, Japan i Indija još uvijek pregovaraju, dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Kina već sklopili djelomične sporazume, no novi američki carinski val prijeti destabilizirati te odnose.

Ugroženo povjerenje

Svijet se, ističe Financial Times, nalazi u novoj eri trgovinskog protekcionizma, gdje su trgovinski ratovi postali pravilo, a ne iznimka. Odluka o podizanju carina na kanadsku robu i najava sličnih mjera prema drugim partnerima ozbiljan je izazov za globalnu ekonomiju, ugrožavajući povjerenje među savezničkim zemljama i prijeteći usporavanjem gospodarskog rasta.

U konačnici, dok Trump tvrdi da su te mjere nužne za zaštitu američkih radnika i nacionalne sigurnosti, stručnjaci i međunarodni analitičari upozoravaju na rizik od lančanih reakcija koje bi mogle produbiti globalnu ekonomsku krizu i destabilizirati trgovinske odnose na dulji rok.