Mediji već mjesec i pol javljaju kako je Beograd pun Rusa i Ukrajinaca, a kako piše Blic dobar dio njih u Srbiji želi unovčiti svoju digitalnu imovinu, tako što mijenjaju kriptovalute u dinare.

Naime, prije nekoliko dana dana Binance, najveća burza kriptovaluta po obujmu trgovanja, počela je s ograničavanjem usluga državljanima Rusije koji u kriptovalutama imaju imovinu veću od 10.000 eura. Zbog toga IT stručnjaci, koji imaju svoje tvrtke i surađuju ili su zaposleni u zapadnim kompanijama koje ih plaćaju u kriptovalutama dolaze u Srbiju kako bi spasili svoj novac.

Marko Živković, direktor marketinga ECD-a, beogradske mjenjačnice kriptovaluta, kaže da su primjetili rast broja stranih državljana koji su zainteresirani za kupovinu i prodaju digitalne imovine u Srbiji.

Zamrznute plaće

“Taj rast je još uočljiviji od početka rata u Ukrajini. Povećanje zanimanja za kriptovalute je zbog sankcija uvedenih Rusiji globalni trend koji ne zaobilazi niti Srbiju, koja je barem iz logističkih razloga postala mjesto u koje je došao velik broj ljudi iz ratom zahvaćenih područja Ukrajine, kao i građana Rusije koji imaju poslovnu suradnju s kompanijama iz zapadnih zemalja”, objašnjava Živković.

Kada je riječ o proceduri u njegovoj mjenjačnici, Živković objašnjava da je ona nešto strožija nego za domaće korisnike.

“Nakon registracije na platformi strani državljani moraju se osobno identificirati uz važeću putovnicu i tzv. bijeli karton koji izdaje MUP Srbije”, kaže Živković.

Prema njegovim riječima, u slučaju prodaje kriptovaluta novac može biti isplaćen samo na rezidentni račun.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

“Taj računi mogu otvoriti u nekoj od domaćih banaka ili novac podižu na nekom od naših kriptomata”, objasnio je sugovornik Blica.

S druge strane, kako beogradski list neslužbeno doznaje od izvora upućenih u srpsko tržište kriptovaluta, ruskih stručnjaka za IT u Srbiji uopće nije malo.

“Dnevno dolazi i po deset zainteresiranih Rusa koji žele prodati svoje kriptovalute. To su uglavnom IT stručnjaci, programeri ili ljudi koji vode vlastite IT tvrtke”, ističe Živković.

On dodaje da oni zapravo traže način da izvuku svoje zamrznute plaće.

“Njima su ili plaće ili isplate partnera, koje su u dijelu IT industrije vezane za blockchain u kriptovalutama, u stvari zamrznute, što zbog financijskih sankcija Zapada, što zbog ograničenja pružanja usluga velikih svjetskih mjenjačnica”, objašnjava direktor marketinga ECD-a.

Rusi bi, ako se zaposle u nekoj srpskoj tvrtki, također mogli biti plaćeni kriptovalutama. Prema srpskom Zakonu o digitalnoj imovini, kriptovaluta nije novac, jer nema osobine novca, ali je fizičke i pravne osobe mogu prihvatiti kao sredstvo razmjene. Može se kupovati, prodavati, razmjenjivati, prenositi i čuvati elektronski te se i plaće radnika mogu isplatiti u kriptovalutama, objašnjava Biznis.rs.

Stalno mijenjaju vrijednost

Zvezdana Pisarević, porezna savjetnica, kaže kako nema problema da tvrtka svojim radnicima isplati plaću u kriptovalutama ako se oni s tim slože, ali je nužno prilikom zasnivanja radnog odnosa ugovoriti bruto plaću u dinarima kao zakonskom sredstvu plaćanja.

Budući da je riječ o plaći koja se isplaćuje digitalnom imovinom, pitanje je kada ona postaje oporeziva.

Pisarević objašnjava kako je, budući da kriptovalute mijenjaju vrijednost svakog dana, vrlo teško odrediti koja je to dinarska protuvrijednost plaće isplaćene u kriptovalutama, a koja je osnovica za obračun poreza i doprinosa.