EN DE

Ruska vlada s početkom veljače povećava poreze na izvoz nafte

Autor: Ante Pavić
17. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Porez na naftu, koji je 275,4 dolara po toni, iznosit će 333,8 dolara po toni, odnosno 45,54 dolara po barelu

Rusija će od 1. veljače podići poreze na izvoz energenata za 21 posto. To je rekordno povećanje poreza na izvoz najvećeg svjetskog proizvođača energenata nakon velikih poskupljenja nafte u studenom i prosincu. Porez na naftu, koji iznosi 275,4 dolara po toni, iznosit će 333,8 dolara po toni, odnosno 45,54 dolara po barelu, stoji u odluci ruskog premijera Viktora Zubkova, a koju je objavio vladin list Rossiyskaya Gazeta. Izvoz na prerađenu naftu povećat će se 20 posto, što znači da će iznositi 237,20 dolara po toni benzina ili butana, dok će se loživo ulje oporezovati 127,80 dolara po toni. Rusija revidira poreze na izvoz nafte i proizvoda od naftnih derivata svaka dva mjeseca, a izračune temelje na cijeni formiranoj prethodna dva mjeseca za naftu tipa Ural. Rusija je vodeći proizvođač energenata te ima najveću zalihu prirodnog plina u svijetu, a zauzima drugo mjesto u svijetu u izvozu nafte.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pokretač ekonomije
Izvoz energenata najveći je pokretač njezine ekonomije i zahvaljujući energentima ponovno se pozicionirala u svjetsku supersilu nakon duži niz godina. Državna administracija preuzela je kontrolu nad nabavom energenata. Povratak ruske energetske infrastrukture u ruke državnih kompanija ključan je dio politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, a ugljikovodici ključno oruđe njegove vanjske politike. U srednjoj i istočnoj Europi ruske naftne kompanije pod kontrolom države preuzimaju tamošnje energetske kompanije. Najnovija meta je Naftna industrija Srbije. U državnoj ruskoj kompaniji Rosneftu trljaju ruke usprkos povećanju poreza na izvoz nafte što je u svojem pismu potvrdio i predsjednik Uprave Sergej Bogdanichikov. Rosneft, najveći ruski proizvođač nafte, u trećem je kvartalu ostvario rast dobiti za 80 posto. Neto dobit iznosila je 1,89 milijardi dolara, dok je u istom razdoblju godinu dana prije ona iznosila 1,05 milijardi dolara. Rosneft je toliku dobit ostvario zahvaljujući preradi nafte proizvodnim kapacitetima bankrotirane naftne tvrtke Jukos koju je Rosneft preuzeo lani. Rosneft je kupio Jukos za 27 milijardi dolara na aukciji što ga je pretvorilo u najveću naftnu kompaniju u Rusiji. Jukos je nekoć bio najveća kompanija po tržišnoj vrijednosti, ali je njegov pad uslijedio nakon što je morao platiti 30 milijardi dolara poreza.

Rusija će od 1. veljače podići poreze na izvoz energenata za 21 posto. To je rekordno povećanje poreza na izvoz najvećeg svjetskog proizvođača energenata nakon velikih poskupljenja nafte u studenom i prosincu. Porez na naftu, koji iznosi 275,4 dolara po toni, iznosit će 333,8 dolara po toni, odnosno 45,54 dolara po barelu, stoji u odluci ruskog premijera Viktora Zubkova, a koju je objavio vladin list Rossiyskaya Gazeta. Izvoz na prerađenu naftu povećat će se 20 posto, što znači da će iznositi 237,20 dolara po toni benzina ili butana, dok će se loživo ulje oporezovati 127,80 dolara po toni. Rusija revidira poreze na izvoz nafte i proizvoda od naftnih derivata svaka dva mjeseca, a izračune temelje na cijeni formiranoj prethodna dva mjeseca za naftu tipa Ural. Rusija je vodeći proizvođač energenata te ima najveću zalihu prirodnog plina u svijetu, a zauzima drugo mjesto u svijetu u izvozu nafte.

Pokretač ekonomije
Izvoz energenata najveći je pokretač njezine ekonomije i zahvaljujući energentima ponovno se pozicionirala u svjetsku supersilu nakon duži niz godina. Državna administracija preuzela je kontrolu nad nabavom energenata. Povratak ruske energetske infrastrukture u ruke državnih kompanija ključan je dio politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, a ugljikovodici ključno oruđe njegove vanjske politike. U srednjoj i istočnoj Europi ruske naftne kompanije pod kontrolom države preuzimaju tamošnje energetske kompanije. Najnovija meta je Naftna industrija Srbije. U državnoj ruskoj kompaniji Rosneftu trljaju ruke usprkos povećanju poreza na izvoz nafte što je u svojem pismu potvrdio i predsjednik Uprave Sergej Bogdanichikov. Rosneft, najveći ruski proizvođač nafte, u trećem je kvartalu ostvario rast dobiti za 80 posto. Neto dobit iznosila je 1,89 milijardi dolara, dok je u istom razdoblju godinu dana prije ona iznosila 1,05 milijardi dolara. Rosneft je toliku dobit ostvario zahvaljujući preradi nafte proizvodnim kapacitetima bankrotirane naftne tvrtke Jukos koju je Rosneft preuzeo lani. Rosneft je kupio Jukos za 27 milijardi dolara na aukciji što ga je pretvorilo u najveću naftnu kompaniju u Rusiji. Jukos je nekoć bio najveća kompanija po tržišnoj vrijednosti, ali je njegov pad uslijedio nakon što je morao platiti 30 milijardi dolara poreza.

Politika i biznis
Jukosov bivši predsjednik Uprave Mihail Hordokovski završio je u zatvoru nakon što je pokazao političke ambicije. Optužen je i osuđen na 8 godina zatvora zbog neplaćanja poreza i prijevare. Rosneft je u državnim rukama, a preuzeo je tri najveće proizvodne jedinice Jukosa. Rosneft je povećao proizvodnju nafte u trećem kvartalu 29 posto, odnosno sa 1,62 milijuna barela, na 2,09 milijuna barela, a u svojoj najvećoj jedinici Juganskneftegaz povećao je proizvodnju 6 posto, što znači da proizvode 1,22 milijuna barela na dan. Peter O’ Brien, potpredsjednik Rosnefta, kazao je da su dugovi na kraju trećeg tromjesečja iznosili manje od 28 milijardi dolara, dodavši “da je kompanija sada spremna nastaviti s pripremama refinanciranja”.

Rosneft kupnjom Jukosa zauzeo prvo mjesto

Ruska državna naftna kompanija Rosneft u svibnju prošle godine je za 6,4 milijarde američkih dolara kupila ključnu proizvodnu jedinicu i rafinerije u vlasništvu bankrotiranog naftnog diva Jukosa, koji je bio u vlasništu Mihaila Hodorkovskog, dodatno ojačavši svoju dominantnu poziciju na ruskom tržištu. Rosneft je tako postao glavni korisnik aukcija Jukosove imovine, počevši s kupnjom Juganskneftegaza 2004. godine putem vrlo sumnjivog sporazuma. Nakon što je kupio nekoliko ključnih proizvodnih jedinica Jukosa, Rosneft je istisnuo tvrtku Lukoil na mjestu najvećeg ruskog proizvođača nafte.




Autor: Ante Pavić
17. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close