Obračun s lošim kreditima i povećanim rezervacijama banke su platile padom dobiti u 2013. od gotovo tri četvrtine; ono što je ranije ostvarivala jedna od najvećih banaka, oko stotinu milijuna eura dobiti, na kraju prošle godine uspjele su jedva zabilježiti sve banke zajedno.

 Premda loša vijest za dioničare, pad dobiti nije zabrinjavajući za domaće banke ni stabilnost sustava jer temeljno poslovanje nije ugroženo, no jasno je nije ni izbjeglo efekte pete godine krize. 

Pad kamatnog prihoda
Zagrebačka banka ostvarila je gotovo 40 posto manju neto dobit nego godinu ranije, no poslovni prihodi na razini grupe pali su 2,4 posto na 5,1 milijardi kuna, pri čemu je neto kamatni prihod pao za 4 posto zbog rasta loših kredita. Niža zarada od kamate i blagi rast troškova (0,8%) smanjila je dobit (prije rezervacija) na 2,53 milijarde kuna što je 5,5 posto manje nego 2012. Veliki pad rezultata Zabe posljedica je čak 1,6 milijardi kuna rezervacija koje su skočile 40 posto u godinu dana.Neto kamatni prihod PBZ-a pao je 6,2 posto na 2,25 milijardi kuna dok je, za razliku od tržišnog lidera, grupa PBZ-a uspjela blago smanjiti troškove 0,6 posto. Omjer troškova i prihoda poslovanja u PBZ-u smanjen je na 45,4 posto što je u usporedbi sa Zabom gotovo pet postotnih bodova manje. 

Manja dobit
Dobit druge po veličini banke prije rezervacija pala je na 1,83 milijarde kuna, a tu brojku dodatno su odrezala izdvajanja za problematičnu aktivu koja su u usporedbi s prethodnom godinom bila za trećinu veća, dosegnuvši 785,4 milijuna kuna. Konačna neto dobit grupe PBZ pala je za 19 posto pa je banka godinu zaključila na 821,1 milijun kuna dobiti u što je uključen jednokratni efekt prodaje PBZ Investa od 133,5 milijuna kuna. Iz središnje banke su poručili da su banke u ranijim godinama jače izdvajale rezervacije i čistile portfelje, pad dobiti ne bi bio toliko snažan u prošloj godini.