Iako je stupajući na dužnost premijera tvrdio da će sniziti javni dug Italije, Matteo Renzi "uspio" je učiniti suprotno. Naime, tijekom njegova dvogodišnjeg mandata javni najviše porastao od svih pet premijera koji su obavljali tu dužnost od 2006. godine naovamo. Bloombergovi podaci pokazuju da je talijanski javni dug u svega tri godine Renzijeve vladavine porastao za 7,6 posto po glavi stanovnika.

Skok za 5,6 milijardi eura
To čak nije uspjelo ni vladi Silvija Berlusconija koja je u 42 mjeseca vladavine – od 2008. do 2011. godine – povećala javni dug za sedam posto. Posljednji podaci središnje banke pokazuju da je talijanski javni dug u studenom iznosio 2,23 bilijuna eura povećavši se za 5,6 milijardi eura u odnosu na listopad. Time je talijanski javni dug u apsolutnom iznosu najveći u eurozoni, a po udjelu u BDP-u, odmah iza grčkog.

Za usporedbu, u veljači 2014. kada je Renzi prezeo dužnost, javni dug je iznosio 2,11 bilijuna eura. Ako se posljednji iznos javnog duga podijeli po glavi stanovnika, Renzijev mandat na čelu vlade – okončan u studenom prošle godine – rezultirao je da je svaki Talijan dužan 2617 eura. Zanimljivo je da vlada u Rimu rast javnog duga nije uspjela obuzdati unatoč boljem punjenju proračuna od poreznih prihoda. Naime, ukupni porezni prihodi u prvih 11 mjeseci prošle godine dosegli su 368,4 milijarde eura što je 4,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ako se pogleda kako su ostali talijanski premijeri u posljednjih deset godina upravljali javnim financijama, svijetli je primjer Romano Prodi.

Tijekom svog drugog mandata od svibnja 2006. do svibnja 2008. javni se dug po glavi stanovnika snizio za više od dva posto. Slijedi ga Enrico Letta koji je povećao javni dug za 0,9 posto. Međutim, valja naglasiti kako je Letta bio na čelu vlade svega 10 mjeseci, od travnja 2013. do veljače 2014. godine. Zanimljivo je vidjeti kako je "lijep" uspjeh u povećanju javnog duga napravio Mario Monti koji je kormilo preuzeo u studenom 2011. u jeku dužničke krize u eurozoni koja se snažno odrazila i na Italiju. Doveden kao predstavnik tehnokratske struje koja će napokon uvesti reda u javne financije, Montijeva vlada odstupila je u travnju 2013. povećavši javni dug za 5,5 posto. 

Osjetljivi na vanjske šokove
Vidljivo je da priča o bujanju talijanskog duga traje već godinama, a što prepoznaju i rejtinške agencije. Tako je agencija DBRS Rating prošloga tjedna objavila kako je talijanski "spori rast gospodarstva rezultirao kašnjenjem u snižavanju vrlo visokog javnog duga, čime je zemlja još osjetljivija na vanjske šokove". DBRS je zbog toga i snizio talijanski rejting.

Talijanski analitičari u tamošnjim medijima upozoravaju kako ove godine dva velika rizika opterećuju javni dug. Jedan je politički rizik uslijed vjerojatnih parlamentarnih izbora i mogućeg jačanja polističkih stranaka. Drugi, opipljiviji rizik je početak globalnog trenda povećanja kamatnih stopa koji je započeo s povećanjem cijene novca američke središnje banke. Ministarstvo financija nedavno donijetim aktima namjerava sniziti breme duga tijekom ove godine. Hoće li u tome biti bolje sreće od bivšeg premijera Renzija, ostaje za vidjeti.
 

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života