Jedna od najvećih svjetskih banaka, švicarski UBS, zabilježio je lani rekordan gubitak u poslovanju u švicarskoj korporativnoj povijesti. Banka je u utorak objavila kako je lani zabilježila gotovo 20 milijardi franaka (13,2 milijarde eura) gubitka čime je ona najveća europska žrtva kreditne krize. Gubitak, koji je veći od očekivanja tržišta, znatnim je dijelom nastao u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju u kojem je banka zabilježila minus od 8,2 milijarde franaka.

Porezne olakšice
UBS je čak uspio iskoristiti porezne olakšice u nedostatku kojih bi banka morala priznati još dodatnih tri milijarde franaka gubitka u trgovanju. U banci, koju je u listopadu intervencijom spasila švicarska vlada, kažu kako su srezali bonuse menadžerima. Zbog toga će nagrade direktorima u poslovanju investicijskog bankarstva, koje je i krivac za najveći dio UBS-ovih problema, ove godine biti 95 posto niže. Ukupno će banka isplatiti 2,2 milijarde franaka u bonsima. Odvojeno od rezultata, banka je najavila djelomičnu reorganizaciju poslovanja kako bi se mogla fokusirati na svoja matična poslovanja u Švicarskoj kao i na upravljanje imovinom. Dio reorganizacije bit će i rezanje dodatnih 2000 radnih mjesta u odjelu trgovanja vrijednosnicama.

Povratak profitu
Banka najavljuje da će se ove godine vratiti profitabilnom poslovanju.Dobra vijest, koja je nakratko podigla vrijednost dionica UBS-a, bila je ta da je u upravljanju imovinom u siječnju zabilježen neto rast imovine od klijenata koji su u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju povukli više od 85 milijardi franaka.Glavni izvršni direktor banke Marcel Rohner kazao je kako će se UBS vratiti u profitabilno poslovanje nakon što mu je švicarska vlada pružila ruku spasa kako bi mogao odvojiti nelikvidnu imovinu iz bilance. Prvotni plan je bio taj da se odvoji čak 57,2 milijarde dolara nelikvidne aktive te da se ona prebaci na račune švicarske središnje banke, no najnovije izjave limitiraju taj iznos na 39,1 milijardu dolara. Svjetske financijske institucije su od početka krize na američkom tržištu hipotekarnih kredita nagomilale 1,09 bilijuna dolara gubitaka te srezale oko 270.000 radnih mjesta, piše Bloomberg. SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka samo su neke od država koje su plasirale milijarde dolara u banke kako bi se spriječio širi kolaps sustava nakon što je u rujnu propala američka investicijska banka Lehman Brothers. Najveća njemačka banka, Deutsche Bank, prošlog je tjedna objavila prvi godišnji gubitak u više od pedeset godina poslovanja te gubitak od 4,8 milijardi eura samo u četvrtom tromjesečju.