Regulaciju "banaka u sjeni" Hrvatska će početi provoditi od 1. siječnja iduće godine, ali još postoje neke nejasnoće oko tumačenja preporuka Europske bankovne agencije (EBA). Kako je u petak na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u svom predavanju o bankama o sjeni naveo viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak, radi  se o financijskim entitetima koji su dijelom doprinijeli razvoju financijske krize 2007.

U definiranju bankarstva u sjeni možda je lakše pojasniti tko ne spada u tu skupinu, a to su sve banke koje imaju dozvolu za rad izdanu od središnje banke. Međutim, prema definiciji EBA-e, licencirane banke su one koje imaju dozvolu regulatora članica Europske unije ili "ekvivalentnih jurisdikcija", pojasnio je Odak, u što se uračunavaju dozvole koje izdaje SAD ili Japan.  No, tu se ne ubrajaju dozvole koje izdaju središnje banke iz nama susjednih država što bi moglo predstavljati problem ako bi neka institucija htjela poslovati kod nas, dodao je Odak.

Nemoguća regulacija
Globalni financijski regulatori zaključili su prije nekoliko godina kako se bankarstvo u sjeni ne može potpuno regulirati pa su pokušali regulirati što se može. Tako je 2011. Odbor za financijsku stabilnost (FSB) donio prve preporuke, a na njih se nadovezao Baselski odbor. U njegovim je preporukama stajalo kako bankarstvo u sjeni sadrži rizike koji nisu očiti. No, takav entitet nije rizik sam po sebi, već sklop rizika, pa je banka taj rizik dužna razumjeti na način da entitet u sjeni "uračunava" kao sastavni dio banke. EBA je u svojim Uputstvima iz 2013. popisala aktivnosti prema kojim se neki financijski entitet može smatrati bankom u sjeni.

To je, među ostalima, uzimanje depozita, kreditiranje, leasing, preuzimanje jamstva i obveza, trgovina vrijednosnicama za vlastiti račun ili sudjelovanje u izdavanju vrijednosnica, istaknuo je u svojoj prezentaciji Odak. Kako se te aktivnosti odnose na većinu banaka, EBA je pojasnila da postoji nekoliko rizika u poslovanju koji su svojstveni bankama u sjeni. To je rizik likvidnosti u smislu da je takav entitet ranjiv na naglo povlačenje novca, potom međupovezanost s licenciranim bankama u smislu da problemi u banci u sjeni mogu narušiti poslovanje licencirane banke te kompleksnost financijskih proizvoda koje nude banke u sjeni, a koji mogu sadržavati značajne rizike.

Kada se govori o investicijskim fondovima, kao banke u sjeni mogu se tretirati novčani fondovi. No, to ne vrijedi za fondove društava za upravljanje fondovima koji posluju u sklopu banaka. Kod hedge fondova njihovo svrstavanje ovisi o poluzi koju koriste te razini kredita. Kao što samo ime sugerira, Uputstva EBA-e nisu obvezna za provođenje. Međutim, ako ih ne provede, članica EU mora izvijestiti EBA-u i objasniti zašto to nije učinila, kazao je Odak.

Provedena rasprava
No, pitanje koje muči Odaka, kako je rekao, jest može li se standardni pristup u definiranju banaka u sjeni koristiti na način da je poslovanje nekog financijskog poduzeća potrebno "razmontirati" na najsitnije dijelove kako bi se utvrdilo da li spada u banku u sjeni. Njegovo je osobno mišljenje da se bankama u sjeni ne trebaju smatrati institucije čije je poslovanje malo izloženo rizicima koje je pobrojila EBA. Primjena ove regulative počinje 1. siječnja 2017., javna rasprava je provedena te se uskoro ide na usvajanje, zaključio je čelni čovjek supervizije HNB-a Damir Odak.