Najava premijera Andreja Plenkovića da će Vlada otkupiti dionice Ine od MOL-a digla je cijenu Inine dionice nepunih 10 posto, na 3200 kuna, a tek će naredni dani i tjedni pokazati hoće li jučerašnji kupci profitirati na toj transakciji. Dionica Ine kotira na burzi, no njome se minimalno trguje jer tri ključna igrača: MOL, hrvatska država i mirovinski fondovi drže 98,5 udjela, pa je u slobodnoj prodaji najviše 1,5 posto dionica. Najviše ih pripada MOL 49,08 posto, zatim ministarstvu državne imovine 44,84 posto, a ostalo drže mirovinski fondovi i drugi ulagači.

Tko god je jučer kupovao Inu, a prodano je 45 dionica za 144.000 kuna ne vjeruje da će se hrvatska Vlada i MOL dogovoriti. Neimenovani izvori navode da je Hrvatska spremna ponuditi MOL-u 800 milijuna eura, dok iz te kompanije također neslužbeno dolaze vijesti da neće ići ispod 1,8 milijardi eura, koliko su do sada uložili u Inu.

Kao i svi razvodi, razvod braka između Ine i MOL-a može se odvijati po nekoliko scenarija. Najbezobolniji bi bio dogovor dvaju partnera o prodajnoj cijeni, a sam postupak preuzimanja sveo bi se na formalno poštivanje procedure koja je navedena u hrvatskim propisima. Stručnjaci smatraju da je cijena po kojoj se trguje dionicom Ine napuhana upravo zbog toga što 1,5 posto udjela koji drže mali dioničari i investitori koji se kriju iza skrbničkih računa može biti ključno ako dogovor izostane. Više je mogućih raspleta. Dođe li do dogovora o cijeni u tom se slučaju očekuje od hrvatske Vlade da izađe s dobrovoljnom ponudom o preuzimanju svih dionica po ugovorenoj cijeni. Taj postupak provodi i kontrolira Hanfa, a podrazumijeva javnu objavu ponude, kontrolu procesa od strane Hanfe te isplatu dioničara što bi sve trebalo završiti i roku kraćem od dva mjeseca! Ugovorena cijena može biti niža (a teortetski i viša) od cijene po kojoj se jučer i prijašnjih dana trgovalo na burzi.

Burni razvod braka donio bi, međutim, eksploziju cijene dionice jer se pretpostavlja da bi tada i hrvatska država i MOL krenuli u konačnu borbu za preostalih 6% udjela. Taj scenarij podrazumijeva javne ponude o preuzimanju Ine. MOL je 2010. već pokušao preskočiti udjel od 50 posto, no zaustavili su ga mirovinski fondovi. Nakon tog neuspjeha MOL je zaigrao ispod pojasa te je preko drugih kupaca počeo kupovati dionice znatno iznad cijene koju je istakao u javnoj ponudi. Hanfa i njezin tadašnji šef Ante Samodol otkrili su da je MOL za dinicu davao i 4000 kuna, za što su zaradili kaznenu prijavu. Pođe li se od pretpostavke da će hrvatski mirovinski fondovi svoj udjel u Ini radije prodati hrvatskoj državi nego MOL-u, proizlazi da Hrvatskoj nedostaje samo 0,7 posto dionica Ine da bi MOL-u preoteo upravljačka prava i izbacio ga iz igre. No, u toj igri MOL stoji nešto bolje jer se vjeruje da njima i bez dijela koji kontroliraju mirovinski fondovi nedostaje samo 0,5 posto udjela da bi Hrvatsku izbacila iz igre. U oba slučaja konačni bi gubitnik bila tvrtka koja bi se nastavila urušavati.