Nakon što je tijekom ljeta zabilježeno sezonsko sniženje inozemnog duga Hrvatske on je tijekom rujna i listopada 2006. nastavio rasti. Prema posljednjim podatcima HNB-a, inozemni dug krajem listopada 2006. godine iznosio je 27,7 milijardi eura. U odnosu na stanje iz prethodnog mjeseca povišen je za 544 milijuna eura, dok je godišnja stopa rasta nakon četiri mjeseca ponovno premašila 14 posto (14,1 posto).

Usporavanje rasta
Čini se da ovi rezultati ne brinu previše stručnjake i analitičare. Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist RBA tvrdi kako je zabilježeno zaduživanje države, ali i banaka ispod očekivanja analitičara za 2006. godinu. “Javni dug vjerojatno će još malo porasti u 2007., ali po mnogo sporijoj krivulji i manjoj stopi. S obzirom na mjere HNB-a koje su 1. siječnjem stupile na snagu, banke će morati usporiti i svoje zaduživanje u inozemstvu. Međutim, banke su spremne na troškove i poradi konkurencije, ali i očuvanja svoje tržišne pozicije, neće se prestati zaduživati u inozemstvu te će i dalje njihov dug činiti najveći udio u ukupnom inodugu”, završio je Dolenec. S njim se slaže i analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji tvrdi kako će u 2007. godini biti nastavljen isti rast zaduživanja poduzeća, a usporit će se porast zaduživanja same države te predviđa oko 87 posto udjela duga u ukupnom BDP-u. Prosječna stopa godišnjeg rasta vanjskog duga u prvih deset mjeseci 2006. iznosila je 13,9 posto, a u istom razdoblju 2005. 10,5 posto, što ukazuje nešto ubrzaniji rast zaduživanja na stranim tržištima. Najveći udio u mjesečnom i u godišnjem prirastu inozemnog duga imali su ostali sektori odnosno poduzeća, čiji je dug krajem promatranog mjeseca prvi put premašio 9 milijardi eura. Naime, sektor poduzeća u odnosu na isti mjesec 2005. godine povećao je svoje obveze prema inozemnim vjerovnicima za gotovo 2,4 milijarde eura, a u odnosu na rujan 337 milijuna eura. Godišnje stope rasta inozaduživanja ovog sektora još od studenog 2005. godine zadržavale su se iznad 20 posto, da bi u posljednja dva mjeseca one premašile i 30 posto (u listopadu 35 posto). Kao posljedica takve dinamike rasta udio duga sektora poduzeća u ukupnom inozemnom dugu Hrvatske povećao se na 32,8 posto. Inozemni dug banaka nakon četiri mjeseca ponovno je zabilježio mjesečni rast (za 330 milijuna eura) te iznosi 9,3 milijardi eura. Nakon snažnog rasta u prvih pet mjeseci inozemni dug banaka pod utjecajem sezonskih kretanja (priljeva deviza tijekom turističke sezone) u drugoj polovici godine bilježi usporavanje rasta pa se godišnja stopa rasta zadržala na razini iz rujna (12 posto). Udio duga banaka u ukupnom dugu i dalje je najviši od svih sektora te iznosi 33,4 posto. Dolenec, međutim, smatra kako Hrvatsku u 2007. godini očekuje stabilizacija i smanjenje rasta duga kako države, tako i samih banaka.

Uloga poduzeća
Lovrinčević dodaje kako sve ovisi o bankama i načinu na koji će one nastojati amortizirati ograničenje o rastu kredita. “Hoće li to biti kroz izravno uplaćivanje novaca klijenata u inozemstvo, dokapitalizaciju ili nešto drugo, teško je reći. Međutim, važno je naglasiti kako veliku ulogu imaju i sama državna ulaganja i način na koji će poduzeća nastaviti prikupljati svoj kapital (kroz IPO-e, kredite i sl.)”, završio je Lovrinčević. Obveze sektora države (središnja država, republički fondovi, HBOR i lokalna država) tijekom listopada zadržane su na razinama iz rujna (8,7 milijardi eura), dok su na godišnjoj razini smanjene za 4 posto ili 264 milijuna eura. Negativne stope rasta traju još od ožujka 2005., a smanjenje duga države u 2006. posljedica je toga da su otplate inodugova države bile veće od novih zaduživanja.

Godišnje za otplatu 10 mlrd. kuna

Prema posljednjem izvodu stanja državnih obveza u razdoblju od 2007. do 2009. godine, država će godišnje za otplate dugova morati osigurati u prosjeku oko 10 milijardi kuna. Već u 2007. godini, ne uključujući trošak financiranja budućeg deficita, dospjele obveze iznosit će 8,58 milijardi kuna, pri čemu se 4,14 milijarde kuna odnosi na otplate prema inozemnim kreditorima, a 4,44 milijarde iznosit će otplate na domaćem tržištu. Teret obveza bit će manji 2008., da bi u 2009. godini ponovno narastao. Tada će u državnom proračunu, prema podacima iz PEP-a, za otplate duga biti potrebno osigurati čak 9,5 milijardi kuna jer uz ostalo u veljači 2009. godine dospijeva eurobveznica u iznosu od 500 milijuna eura. U 2010. godine taj će se teret povećati za još milijardu.