EN DE

Rast inflacijskih prijetnji u Srbiji

Autor: Vladimir Harak
09. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Samo u svibnju maloprodajne cijene su porasle 1,5 posto

Nakon samo nekoliko tjedana guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić morao je korigirati svoje optimističke procjene izrečene početkom svibnja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Mjesečni rast cijena od 0,9 posto u travnju i činjenica da su korekcije cijena koje odobrava država uglavnom obavljene davale su mu prostor za procjenu da će u drugom dijelu godinu doći do usporavanja inflacije i da bi se ona mogla zadržati u rasponu od šest do 10 posto. No svibanj je donio rast cijena u maloprodaji za 1,5 posto, a godišnja stopa inflacije skočila je na 10,4 posto. Ulje na vatru inflacije dodale su tzv. državne cijene, što je posljedica odluke da se lokalnim proračunima smanje doprinosi iz državnog proračuna zbog čega su u općinama povećane cijene komunalija. Najveći skok u prvom tromjesečju imale su prometne usluge (26,6%), naftni derivati (16,9%), komunalne i stambene usluge (12,8%), te PTT usluge i lijekovi s po 10,1%.

Nakon samo nekoliko tjedana guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić morao je korigirati svoje optimističke procjene izrečene početkom svibnja.

Mjesečni rast cijena od 0,9 posto u travnju i činjenica da su korekcije cijena koje odobrava država uglavnom obavljene davale su mu prostor za procjenu da će u drugom dijelu godinu doći do usporavanja inflacije i da bi se ona mogla zadržati u rasponu od šest do 10 posto. No svibanj je donio rast cijena u maloprodaji za 1,5 posto, a godišnja stopa inflacije skočila je na 10,4 posto. Ulje na vatru inflacije dodale su tzv. državne cijene, što je posljedica odluke da se lokalnim proračunima smanje doprinosi iz državnog proračuna zbog čega su u općinama povećane cijene komunalija. Najveći skok u prvom tromjesečju imale su prometne usluge (26,6%), naftni derivati (16,9%), komunalne i stambene usluge (12,8%), te PTT usluge i lijekovi s po 10,1%.

Autor: Vladimir Harak
09. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close