Sami rezultati poslovanja domaćih IT kompanija dokaz su propulzivnosti tog još relativno malog, ali svake godine sve jačeg sektora čiji su prihodi prošle godine rasli 16,9%, na 7,2 milijarde eura.

“Rast domaćih IT tvrtki ohrabrujuć je i dokaz je relevantnosti industrije”, rekao je Vedran Zrilić, voditelj Deloitte Digitala za CE South regiju, odnosno Adriatic regiju, na okruglom stolu Poslovnog dnevnika “Tech PI osiguranje – preduvjet za iskorak na strana tržišta”.

A kako domaće IT kompanije stoje na stranim tržištima i koliko izvoze pokazala je Zrilićeva prezentacija posvećena konkurentnosti domaće IT industrije.

Ljestvica top 100 domaćih izvoznika koji se prema NKD-u bave računalnim programiranjem pokazuje, rekao je Zrilić, da Ericsson Nikola Tesla u ukupnom izvozu IT industrije sudjeluje s 11%. Tvrtke između drugog i desetog mjesta sudjeluju s 20% u ukupnom izvozu, a one između 11. i 20. mjesta s 10%.

Stjecanje znanja kroz projekte
“Analiza pokazuje da prvih 20 IT tvrtki s najvećim prihodima koje ostvaruju na inozemnim tržištima drži 40% izvoza. Tvrtke između 20. i 100. pozicije uzimaju pak 20% izvoza, a to znači da svi ostali u izvozu sudjeluju s 30%”, objašnjava Zrilić. Ističe i da su razlike u prihodima od izvoza među kompanijama koje su ispod 20. pozicije vrlo male, pa se ljestvica svake godine dosta mijenja. Na te promjene, pak, utječe stanje na tržištu, a koje je vrlo dinamično i stalno pod pritiskom raznih okolnosti.

No, što je ključno za globalnu konkurentnost IT kompanija? “Sve se svodi na globalne lance vrijednosti”, kaže Zrilić. Sve kreće, objašnjava, povezivanjem s globalnim tvrtkama. A da bi se s njima povezale kompanije moraju imati određenu kvalitetu proizvoda, odnosno usluge. Također, za izlazak na strana tržišta često je nužan strateški savez s korporacijama.

“Povezivanje kroz sklapanje saveza s multinacionalnom tvrtkom često je prvi korak za većinu IT tvrtki pri osvajanju stranih tržišta”, ističe Zrilić. No da bi tvrtke mogle sklopiti taj savez moraju imati određene vještine, odnosno znanja i sredstva, a često su im najvažnija sredstva upravo ljudi.

Na strana tržišta pak izlaze ili sa softverom ili iznajmljivanjem ljudi koji rade na projektima, što je česti izvor prihoda brojnim kompanijama. I taj je model, ističe Zrilić, važan jer upravo kroz rad na projektima kompanije stječu iskustvo i znanje.

“IT kompanije, posebno startupovi, u svojim su počecima najčešće najkonkurentniji cijenom. No, upravo stjecanjem iskustva cijena takvim kompanijama raste jer s vremenom imaju sve više znanja i iskustva te postaju relevantne”, navodi voditelj Deloitte Digitala za CE South regiju. Upravo znanje i iskustvo, ističe, ključni su za konkurentnost, a onda i za zanimanje stranih ulagača.

Da su domaće IT kompanije već stekle imidž znanja i iskustva u Europi najbolje dočarava primjer multinacionalne kompanije iz Nizozemske, a s čijim je glavnim operativcem Zrilić nedavno imao prilike razgovarati. Ovaj ga je, naime, tražio ljude i to eksplicitno iz Hrvatske, rekao je Zrilić.

“Prepoznao je vrijednost naših stručnjaka i predanost ljudi iz Hrvatske”, ističe. Taj “dobar glas”, a koji je direktor u multinacionalnoj nizozemskoj kompaniji stekao na temelju iskustva s nekolicinom Hrvata, pak, ima daleko šire implikacije. Taj “dobar glas”, kaže Zrilić, otvara vrata i drugima jer su tvrtke međusobno ovisne. “Posljednjih 20 do 30 godina domaće su kompanije po tom pitanju napravile izvanredan posao”, zaključuje Zrilić.

Aircashov primjer
A da u Hrvatskoj postoje kompanije koje uistinu imaju velik potencijal rasta pokazuje i Deloitteov natječaj Technology Fast 50 putem kojeg se biraju tehnološke kompanije s najbržim rastom.

Hrvatska već godinama na ovom natječaju, na kojem sudjeluju brojne tvrtke iz Srednje Europe, ima predstavnike koji kotiraju iznimno visoko. Samo jedan primjer, i to dobar, je tvrtka Aircash koja je prošle godine, s rastom prihoda od gotovo 6000 posto, završila na 4. mjestu natječaja.

Kroz nekoliko bi tjedana, naveo je Zrilić, trebali biti poznati i ovogodišnji rezultati. No, tako visoke stope rasta nije moguće ostvarivati, barem ne dugoročno, na domaćem tržištu. Za te je stope nužan izlazak na strana tržišta, a za njih treba biti spreman i visoko konkurentan.