Europske kompanije koje su po svojim bilancama i poslovanju lošije od ostalih, okrenule su se američkom dužničkom tržištu. I to u rekrodnim brojkama!

Prodaja duga europskih kompanija koje nisu u investicijskom rangu, dobro poznati kao "junk" papiri, u Sjedninjenim Američkim Državama u ovoj je godini skočila nejverojatnih 70 posto na rekordnih 29 milijardi dolara, pokazuju podaci tvrtke Dealogic. Ne tako primamljive kompanije staroga kontinenta odlučile su, piše Finanicial Times, iskoristiti kombinaciiju jeftinijih troškova financiranja koji su trenutno u SAD-u, odličnu likvidnost i raznoliku bazu investitora kako bi prikupile svježi kapital. Ukupna prodaja europskog korporativnog duga na američkom tržištu u ovoj je godini porasla 11 posto na 106 milijardi dolara, što je također novi povijesni maksimum. Analitičari kažu da značajan skok plasmana duga onih lošijih europskih kompanija koje imaju veću mogućnost bankrota nije vrijedan spomena.

Dakle, piše FT, to je znak da je nestao strah od raspada eurozone i da su investitori zanemarili izrazito slabi gospodarski rast u toj regiji i okrenuli se prinosima. "Kombinacija nekoliko faktora kao što su prinosi, nova imena u porfelju i osjećaj da je najgora kriza prošla, pomoglo je američkim investitorima i njihovom apetitu za kupnju europskog korporativnog duga", objasnio je Edward Marrinan, kreditni strateg RBS Securitiesa. S obzirom na to da se američko tržište duga polako stabilizira od drastičnog pada i rasprodaje u lipnju, dok su istodobno dionička tržišta probijala rekorde, potražnja za relativno visokim prinosima koje nude "junk" obveznice, uključujući i one s europskih kompanija, vrlo vjerojatno će ostati visoka i u idućim mjesecima. Prosječna stopa prinosa "junk" obveznica koje se prodaju u SAD-u iznosila je 6,18 posto. Usporedbe radi, dužnički papiri koji se nalaze u nekom od investicijskih razreda imaju prinose od prosječno 3,26 posto, pokazuju podaci Barclaysa.

Samo ta dva podatka dovoljno govore koliko se može dobro zaraditi na dugu neke kompanije. Međutim, investitori bi trebali imati na umu da postoji velika razlika između američkih i europskih kompanija koje nude tako visoke prinose. "U Americi se ponovno javio rast i stvara se dobro okruženje za ovakve kompanije. No, gospodarska situacija u Europi daleko je od optimistične i nije jednako raspoređena po eurozoni. Također, plasmane obveznca većinom rade manje kompanije i ulagači moraju imati na umu iz koje zemlje potiču te kompanije", upozorio je Marrinan. Primjerice, najveći plasmani novih obveznica došli su iz kompanija koje posluju u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Rusiji, Francuskoj i Irskoj te iz različitih sektora, od telekomunikacija i financija do metala i proizvodnje električne opreme.