EN DE

Problem Agrokora bankarski je sektor relativno brzo sanirao

Autor: Tomislav Pili
31. listopad 2017. u 07:57
Podijeli članak —
Banke su spremne dočekale krizu u najvećoj domaćoj privatnoj kompaniji/FOTOLIA

Konverzija kredita u švicarskom franku u eurske plasmane rezultirala je 2015. gubitkom domaćeg bankarskog sektora od gotovo 5 milijardi kuna, no već je iduća godina pokazala kako domaće banke relativno brzo mogu prebroditi takve udare pa se zarada popela na gotovo 6 milijardi kuna.

Agrokorova afera donijela je hrvatskim bankama i drugi jednokratni udar na profitabilnost u samo dvije godine, ali je i ovoga puta primjetan brzi oporavak, ako je suditi po financijskim izvješćima najvećih domaćih banaka. 

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Konverzija kredita u švicarskom franku u eurske plasmane rezultirala je 2015. gubitkom domaćeg bankarskog sektora od gotovo pet milijardi kuna, no već je iduća godina pokazala kako domaće banke relativno brzo mogu prebroditi takve udare. Zarada banaka prošle se godine popela na gotovo šest milijardi kuna, a pritom je osobito snažan bio učinak manjih troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja, posebice troškova rezervacija za konverziju kredita, a također i troškova ispravaka vrijednosti kredita, na što je djelomično utjecala i provedba konverzija. Kako stoji u posljednjem Biltenu Hrvatske narodne banke (HNB), važan utjecaj na lanjski rezultat imali su i različiti jednokratni prihodi, poput prodaje vlasničkih udjela – osobito prodaje udjela u Visa Europe – i nenaplativih potraživanja, kao i primljene dividende.

Autor: Tomislav Pili
31. listopad 2017. u 07:57
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

vrlo jednostavno recimo pbz digne naknadu za plaćanje internet bankarstvom s 2 na 2.25 kn i eto zarade preko 10%

” Agrokorove dubioze nebi se trebale negativno odraziti na stabilnost banaka”
Banke su više godina od Agrokora uredno prihodovale i u dobit knjižile visoke iznose kamata i tako naplatile veći dio pozajmljenih novaca, ali ostaje pitanje brojnih trgvačkih društava koja su se zaduživala kod banaka i uz višu kamatu novac posuđivala Agrokoru. Danas su ta društva u obvezi bankama vratiti sav posuđeni novac s kamatama, dok je povrat njihovog novca od Agrokora krajnje neizvjestan (vjerojatno cca 30 posto glavnice, ali zbog Lex Agrokor-a bez mogućnosti naplate bilo kakovih kamata)
Dkle, ako su banke zaštičene od Agrokovovih dubioza, dali se podrazumjeva da su zaštičene i od dubioza svojih klijenata koji su posuđeni novac replasirali u Agrokor..

Moglo bi vas Zanimati