Devizne pričuve rastućih ekonomija prošle su godine prvi puta pale u 20 godina uslijed odljeva kapitala i najave američkog povećanja kamatnih stopa.

Podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuju da su lani pričuve rastućih i zemalja u razvoju smanjene za 114,5 milijardi dolara na godišnjoj razini spustivši se na 7,74 bilijuna dolara. Pad deviznih pričuva tih država MMF-ova statistika nije zabilježila od 1995. godine. Pričuve su bile na vrhuncu krajem prvog polugodišta 2014. kada su dosegle 8,06 bilijuna dolara. Podaci ING banke za 15 vodećih rastućih država pak pokazuju da je topljenje deviznih pričuva ubrzano u ovogodišnjem siječnju i veljači kada su se smanjile za 300 milijardi dolara.

"Prvo tromjesečje ove godine vjerojatno će pokazati pad na godišnjoj razini. To je vrlo značajna promjena", kazao je za Financial Times Maarten-Jan Bakkum, stariji analitičar rastućih tržišta u ING banci. Snižavanje pričuva rezultat je odljeva kapitala u razvijene države, a analitičari ocjenjuju da će se ova značajna promjena vratiti Zapadu kao bumerang. Naime, pričuve rastućih država počele su se uvećavati od 2004. kada su iznosile 1,7 bilijuna dolara. Rast je bio posljedica izravnih ulaganja i trgovinskih viškova, a novac je "recikliran" tako da se njime kupovao dug razvijenih država. To je pak bilo jedno od pogonskih goriva ekonomija razvijenih država ovisnih o potrošnji i zaduživanju.