Središnje banke trebale bi izbjegavati prerano snižavanje kamatnih stopa zbog rizika od ponovnog porasta inflacije, upozorila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS), dok kreatori politika diljem svijeta razmatraju koliko brzo treba ublažiti monetarnu politiku, javlja Financial Times.

BIS, čije je sjedište u Baselu, u svom godišnjem izvješću navodi kako globalna ekonomija izgleda spremna za “meko prizemljenje”, dok se inflacija hladi, a rast ostaje otporan.

No, BIS poziva kreatore politika da postave “visoke standarde za ublažavanje politika”, upozoravajući na rizik ponovnog porasta u područjima poput cijena usluga i rasta plaća, kao i na potrebu održavanja prostora za snižavanje troškova zaduživanja u slučaju naglog pada ekonomije.

Također, BIS upozorava da financijski sustav ostaje ranjiv, osobito zbog visokih razina javnog duga i padajućih cijena komercijalnih nekretnina.

Spora reakcija
“Preuranjeno ublažavanje moglo bi ponovno potaknuti inflacijske pritiske i prisiliti na skupu reviziju politike utoliko skuplju jer bi se narušila vjerodostojnost,” navodi BIS.

Američke Federalne rezerve (Fed) i Europska središnja banka (ECB) su pod kritikama zbog spore reakcije 2021. i 2022. godine kada su poremećaji u opskrbnim lancima nakon pandemije i skok cijena energije pomogli potaknuti najveći porast inflacije u generaciji. Generalni direktor BIS-a Agustín Carstens pohvalio je “snažno stezanje” koje je naposljetku uslijedilo, tvrdeći da je time ojačana vjerodostojnost središnjih banaka i spriječen prelazak na “visokoinflacijski režim”.

BIS upozorava centralne bankare da ostanu oprezni zbog mogućeg povratka inflacijskih pritisaka dok su neke središnje banke već počele ublažavati monetarnu politiku. ECB je počeo snižavati stope u lipnju, dok se očekuje da će Fed smanjiti troškove zaduživanja u rujnu.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Antibiotici za infekciju
Iako je inflacija u padu, i dalje ostaje iznad ciljeva središnjih banaka u većem dijelu svijeta, uključujući SAD i eurozonu, a blaža je u dijelovima istočne Azije, uključujući Kinu. Uspoređujući središnjeg bankara koji se bori protiv inflacije visokim kamatnim stopama s liječnikom koji daje antibiotike pacijentu s infekcijom, Carstens je medijima rekao: “Morate provesti čitavo liječenje, inače bi se inflacija mogla vratiti”.

Ključno je da je BIS utvrdio da je omjer cijena usluga i osnovnih proizvoda i dalje znatno ispod pretpandemijskih trendova. Realne plaće, u odnosu na trošak dobara i usluga, također su izgubile na vrijednosti u vremenu visoke inflacije. Nadoknada izgubljene kupovne moći radnika mogla bi pridonijeti do 0,75 postotnih bodova inflaciji u velikim ekonomijama eurozone u 2025. i do 1,5 postotnih bodova u 2026., procijenio je BIS.