Unatoč uvjeravanjima dužnosnika BiH kako su banke stabilne i likvidne te da štediše nemaju razloga za zabrinutost, povjerenje u poslovne banke, ali i valutu konvertibilnu marku čini se da sve više slabi.

To potvrđuje i podatak da građani podižu svoje uloge s računa u poslovnim bankama mijenjajući marke za eure. Da je svjetska kriza izazvala strah i građana BiH, priznala je i Centralna banka BiH, ističući u priopćenju za javnost kako je ta bojazan rezultirala povećanim zahtjevima za isplatu gotovine. U skladu sa zahtjevima poslovnih banaka, CBBiH će osiguravati potrebne količine eura, a za sada je osigurano 100 milijuna eura gotovine. “Budući da su sve banke u BiH likvidne, nadamo se da će građani zadržati stečeno povjerenje u bankarski sektor”, priopćila je CBBiH. No čini se kako se panika među građanima BiH širi baš zbog toga što dužnosnici svakodnevno ponavljaju kako su banke sigurne i likvidne. Pritom nisu rijetke ni proturječne izjave poput tvrdnje direktora Federalne Agencije za osiguranje depozita Josipa Nevjestića da “svjetska financijska kriza neće zaobići BiH, ali da štediše u BiH nemaju razloga za zabrinutost”. Nevjestić je krajem prošlog tjedna uputio prijedlog da se iznos osigurane štednje sa sadašnjih pet poveća na 7.500 KM. Nakon njega premijer BiH Nikola Špirić je predložio da se iznos osigurane štednje poveća na čak 15.000 KM. Bivši federalni ministar financija Drago Bilandžija u izjavi za Poslovni dnevnik kaže kako su banke u BiH, iako s većinskim stranim kapitalom, neovisne o stanju u matičnim bankama jer posluju prema zakonima u BiH. No neizravne posljedice svjetske financijske krize na bankarski sustav BiH Bilandžija vidi u činjenici da većina banaka u BiH mora tražiti kapital na tržištu novca zbog čega dolazi do povećanja kamatnih stopa. Kaže kako će se rastriktivna kreditna politika odraziti na potrošnju tekućih dobara, automobila, stanogradnje i novih investicija.