Prema nekonsolidiranim poslovnim rezultatima, Slatinska je banka u protekloj godini ostvarila neto dobit u iznosu od 8,41 milijun kuna što je bilo za 10,5 posto manje nego godinu dana prije kada je neto dobit Slatinske banke iznosila 9,39 milijuna kuna. U usporedbi s 2004. godinom prošle su godine kamatni prihodi banke povećani za 3,91 posto na iznos od 62,02 milijuna kuna, a rashodi po osnovi kamata vjerojatno su zbog skupljih izvora rasli znatno brže, po stopi od 23,5 posto te su iznosili 26,35 milijuna kuna. Zbog bržeg rasta kamatnih rashoda u odnosu na kamatne prihode neto kamatni prihodi Slatinske banke prošle su godine zabilježili pad od 7 posto, a iznosili su 35,67 milijuna kuna. Za razliku od njih, neto prihodi od provizija i naknada su povećani za 20 posto na iznos od 7,48 milijuna kuna, a u isto vrijeme su ostali prihodi banke zabilježili pad od 19,6 posto na iznos od 1,11 milijuna kuna.

Smanjeni troškovi
Na tečajnim je razlikama Slatinska banka u prošloj godini zabilježila pad prihoda od 35,7 posto pa su u protekloj godini iznosili 2,33 milijuna kuna. Ono što je bila povoljna okolnost jest činjenica da je Slatinska banka u 2005. godini smanjila ostale operativne troškove poslovanja za 4,42 posto na ukupan iznos od 35,89 milijuna kuna. No bez obzira na tu činjenicu prošlogodišnja je dobit banke prije izvršenih rezervacija smanjena za 11,1 posto na 10,7 milijuna kuna, a neto dobit je zabilježila nešto manji pad (zbog manje dobiti prije poreza te nižega poreznog opterećenja) u iznosu od 10,5 posto, pa je tako prošlogodišnja neto dobit Slatinske banke iznosila 8,41 milijun kuna, odnosno 49,3 kune po dionici (izračun temeljen na ukupnom broju emitiranih dionica). Ukupna je aktiva banke prošle godine povećana za 11,53 posto na iznos od 869,7 milijuna kuna, a kapital i rezerve banke su zbog apsolutnog i relativnog smanjenja dobiti rasle sporije, po stopi od 2,93 posto na 137,1 milijun kuna. Otuda je neto vrijednost aktive po dionici Slatinske banke (knjigovodstvena vrijednost dionice banke) na kraju prošle godine iznosila 902,9 kuna po redovnoj dionici, odnosno 602 kune po povlaštenoj dionici. Prošle je godine došlo i do laganog porasta jamstvenoga kapitala Slatinske banke s iznosa od 133,82 na iznos od 134,81 milijun kuna, a njegova je adekvatnost smanjena s 22,58 na 21,21 posto. Prema komentaru uprave banke, prošle godine Slatinska banka nije imala problema s likvidnošću te je zadržala politiku održavanja “visoke” likvidnosti. Visoko likvidnu aktivu činila je gotovina u iznosu od 14,7 mil. kuna, depoziti kod HNB-a 96,7 mil. kuna, depoziti kod banaka 119,1 mil. kuna, dužnički vrijednosni papiri i ulaganja u dionice te udjele u iznosu od 70,6 mil. kuna, zatim krediti dani financijskim institucijama putem tržišta novca 22 mil. kuna, što je sveukupno iznosilo 323 milijuna kuna, odnosno 37 posto neto aktive banke. U svome komentaru uprava je navela kako Slatinska banka vodi sporove protiv korisnika kredita koji svoja dugovanja nisu uredno podmirivali. Navedena potraživanja na kraju prošle godine su iznosila 21,5 mil. kuna. Također su sporna potraživanja bila utužena, te su na ime njih izvršene rezervacije, a ona su slijedom toga isknjižena iz bilančne u izvanbilančnu evidenciju.

Obveze prema Jugobanci
U isto vrijeme protiv Slatinske se banke nije vodio značajniji spor koji bi prema mišljenju uprave mogao utjecati na financijski i tržišni položaj banke. Međutim, uprava je u izvješću navela kako postoji moguća neizvjesnost vezana uz potencijalne obveze Slatinske banke po transakcijama iz prijašnjih godina, a u svezi s glavnom filijalom Jugobanke Podravska Slatina. Naime, Slatinska je banka 1993. godine nastala preuzimanjem potraživanja i obveza bivše filijale Jugobanke Podravska Slatina. Dvije godine nakon toga u razdoblju od 1995. do 1997. godine navedena su potraživanja i obveze prenesene na neka druga društva. Iako prema mišljenju uprave Slatinske banke ne postoji značajnija vjerojatnost da iz tog razloga banka pretrpi štetu, ni do današnjeg dana nije do kraja jasno što se doista dogodilo s potencijalnom obvezom Slatinske banke prema bivšoj Jugobanci.

Dionice sve zanimljivije investitorima

Komparativno vrjednovanje Slatinske banke pokazuje kako je ta banka prema P/Bv pokazatelju diskontirana za 15-ak posto u odnosu na slične domaće banke, a sa stajališta profitabilnosti je prilično fer vrjednovana. Sa stajališta profitabilnosti znatno je podcijenjenija primjerice Centar banka, a osobito se to odnosi na njezinu povlaštenu dionicu s obzirom na njezin najviši dividendni prinos (u promatranoj skupini banaka) od čak 4,3 posto. Valja primjetiti kako su regionalna preuzimanja malih banaka postala sve skuplja. Trenutno taj omjer iznosi od 2,3 do 2,7 Bv (knjigovodstvenih vrijednosti), a i dalje ima tendenciju rasta. U tom smislu ne čudi što su dionice Slatinske, Centar i Karlovačke banke sve zanimljivije domaćim, ali i inozemnim investitorima.

Prodaja banke tek nakon smjene NO
Iako su se pojavile zasad još neformalne incijative za pronalaženje strateškog partnera Slatinske banke, konkretnih rezultata nema. Naime, očekuje se da će se uskoro održati Glavna skupština banke na kojoj bi jedna od točaka dnevnog reda mogla biti i smjena NO banke, odnosno njegova predsjednika, donedavnoga većinskog vlasnika, Ante Šimare. Tek je nakon toga moguće očekivati eventualnu prodaju banke, no prije toga uprava će morati odgovoriti na mnoga nerazjašnjena pitanja poput pitanja o potencijalnim obvezama i kvaliteti aktive. Možda će to objasniti i nedavnu, neshvatljivo jeftinu prodaju dionica banke na burzi.

Velika promjena

Računovodstvo kakvo poznajemo odlazi u prošlost: Brojke više nisu dovoljne za uspješno poslovanje

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?