Kad bi se analiziralo kretanje cijena, moglo bi se reći da je Srbija u 2008. prošla bolje nego što se sredinom godine moglo očekivati. Podaci tamošnjeg Zavoda za statistiku pokazuju da je inflacija u 2008. godini iznosila podnošljivih 8,6 posto. Međutim, najave velikih poskupljenja s kraja prošle godine i njihovo realiziranje u siječnju pokazale su da Srbija nije pobjegla od inflatornih prijetnji. Cijena telefoniranja porasla je za 33 posto, dok su cijene lijekova porasle još krajem prošle godine za 10 postotaka. Najavljene su i znatnije korekcije cijena električne energije i pojedinih komunalnih usluga. Prilično restriktivan državni proračun – MMF je naložio da deficit od 49,6 milijardi dinara (540 milijuna eura) ne smije prijeći dva postotka bruto domaćeg proizvoda – mogao bi posredno donijeti dodatna poskupljenja.

Punjenje proračuna
Ako se punjenje državne kase ne bude odvijalo predviđenom dinamikom, srbijanska vlada mogla bi pribjeći podizanju trošarina na robe koje imaju visok nivo dnevne potrošnje kao što su cigarete, kava, pivo ili motorna goriva. Javna komunalna poduzeća, osobito ona koja se bave gradskim transportom i grijanjem, već su zatražila nove cijene koje bi mogle biti više i za nekoliko desetaka postotaka. Ekonomski analitičar Stojan Stamenković još je krajem studenog uočio da, suprotno svjetskim trendovima, u Srbiji cijene rastu mada bi u uvjetima recesije trebale padati. On je našao jednostavan odgovor za takvu situaciju. Za razliku od razvijenih gospodarstava, Srbija ima svoje monopole i svoje tajkune.

Država monopolist
Tako se zemlja na početku, prema mnogima prijelomne 2009. godine, našla na udaru same države, kao najvećeg monopolista, i na udaru svojih javnih i privatnih monopolista. Čak se i Narodna banka Srbije (NBS), koja je do sada bila najveći kočničar inflacije, sve teže nosi s inflatornim pritiscima. Stabilan dinar, koji je više od dvije godine bio najsnažnija brana cjenovnim udarima, već tri mjeseca posrće. Od 1. listopada do 15. siječnja srpska valuta izgubila je 17,6 posto svoje vrijednosti. Istodobno je NBS, intervenirajući na deviznom tržištu potrošio gotovo 900 milijuna eura.