Utvrđivanje osnovice poreza na dobit, kao i iznos poreza te akontacije poreza na dobit koje će se plaćati u slijedećoj godini, vrši se preko obrasca “Prijava poreza na dobit”. Obrazac podnose svi obveznici ovog poreza najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez. U najčešćim slučajevima, za obveznike kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj rok je 30. travanj.

Porez na dobit je reguliran Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit, a pri utvrđivanju iznosa poreza još se primjenjuju Zakon o računovodstvu, Hrvatski standardi financijskog izvještavanja, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak, Opći porezni zakon, Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednosti, Zakon o trgovačkim društvima te ostali posebni propisi kojima se reguliraju porezne olakšice i oslobođenja. Obveznici podnošenja Prijave poreza na dobit (PD) regulirani su člankom 2. Zakona, a najčešći obveznici su trgovačka društva i druge pravne i fizičke osobe rezidenti Republike Hrvatske koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi te tuzemne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika (nerezident). Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o PD (članak 5). Dakle, porezna osnovica se temeljno iskazuje na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, sukladno računovodstvenim propisima. Nakon što je utvrđena računovodstvena dobit ili gubitak, i to kao razlika između prihoda i rashoda, dolazimo do uvećanja i umanjenja osnovice poreza na dobit koje su regulirane člankom 5. i 6. Zakona.

Porezna osnovica se sukladno članku 6. Zakona smanjuje: za prihode od dividendi i udjela u dobiti; za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela ako su bili uključeni u poreznu osnovicu; za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod; za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona; te za svotu poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšice sukladno posebnim propisima. Porezna osnovica može se smanjiti za rashode ranijih razdoblja koji su bili uključeni u poreznu osnovicu.Što se tiče poreza po odbitku, Zakon o porezu na dobit regulira i porez po odbitku i to člankom 31. Porez po odbitku jest porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj, a porezni obveznik poreza po odbitku je isplatitelj. Porezna osnovica poreza po odbitku je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća nerezidentu – inozemnom primatelju. Porez po odbitku plaća se na: kamate; autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) koje se plaćaju inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe; te na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge, plaćene inozemnim osobama. Porez po odbitku ne plaća se na kamate isplaćene: na robne kredite za kupnju dobara koja obvezniku služe za obavljanje djelatnosti; na kredite koje daje inozemna banka ili druga financijska institucija; te imateljima obveznica, državnih i korporativnih, inozemnim pravnim osobama. Porez po odbitku plaća se po stopi od 15 posto.

Porezni zakon

Ukidanje reorganizacijske klauzule u Njemačkoj
Reorganizacijska klauzula koja je propisana njemačkim poreznim zakonom omogućuje kompaniji u problemima otpisivanje dugova na teret budućeg profita unatoč promjenama strukture dioničara jer je sve više takvih kompanija koje se prijavljuju za državnu pomoć. Porezni zakon inače ne dozvoljava da se gubici otpišu ako je došlo do značajnije promjene vlasničke strukture u kompaniji jer bi se omogućila veća prednost kompanijama u problemima i kao i njihova jeftinija akviziciju. Europska komisija naložila je Njemačkoj da vrati natrag svaku pomoć koju je dala takvim tvrtkama od početka siječnja 2008.
(T. Bašić)