Gotovo polovica menadžera iz srednje i istočne Europe smatra Hrvatsku zanimljivom zemljom za aktivnosti spajanja i pripajanja (M&A), no njihovo mišljenje dijeli manje od petine zapadanoeuropskih kolega, pokazalo je istraživanje koje je provela konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte. Zapadnim ulagačima najzanimljivije zemlje za razvoj poslovanja i dalje su Poljska, Češka i Slovačka. Ako su u pitanju spajanja i pripajanja, najprivlačnije lokacije za to su zapadna Europa, što misli 75 posto menadžera, odnosno srednja Europa, što misli njih 58 posto. Unatoč lošijim gospodarskim prilikama u prošloj godini, optimizma kad je riječ o spajanjima i pripajanjima u idućih godinu i pol ne nedostaje.

Prva Rumunjska
Na pitanje koju zemlju preferiraju kao mjesto u kojem bi uspostavili ili razvili svoju poslovnu aktivnost, većina se ispitanika, njih 52 posto, opredijelila za Rumunjsku. Na drugom se mjestu sa 46 posto glasova našla također zemlja kandidat za ulazak u EU, Turska. Druga najmlađa članica EU, Bugarska, nalazi se na trećem mjestu poželjnih zemalja sa 34 posto glasova. Srbija i Grčka su u sredini ljestvice sa 29, odnosno 18 posto glasova ispitanika. Hrvatsku su poželjnom destinacijom za uspostavu ulaganja, odnosno razvoj djelatnosti ocijenili s tek 16 posto glasova, dok nam je prvi susjed Bosna i Hercegovina odmah za petama sa 12 posto. Zanimljivost iz istraživanja jest činjenica da Sjeverna Amerika investitorima nije više toliko privlačna te je samo 18 posto menadžera koji se bave spajanjima i pripajanjima kompanija drži kao svoj prioritet. Poželjnost Sjeverne Amerike preotela su tržišta Rusije i Azije, smatra trećina ispitanika. “Povijesno gledajući, tvrtke s tržišta u razvoju često su bile na meti preuzimanja od zapadnih kompanija. No danas, zahvaljujući jakom ekonomskom razvitku i ambicioznim upravama, tvrtke s tržišta u razvoju i same sve više traže mogućnosti za spajanja i pripajanja u inozemstvu”, kaže Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu. Napomenuo je kako se tvrtke iz srednje Europe danas više orijentiraju na međunarodne akvizicije, od tvrtki koje dolaze sa zapada. “Sektori robe široke potrošnje i energetike u izraženom su trendu rasta što se tiče spajanja i pripajanja na području srednje Europe. Trend je uglavnom motiviran pojavom velikih lanaca za prodaju robe široke potrošnje.

Rast energetike
Zatim dolazi do konsolidacije dobavljača robe široke potrošnje, koji se spajaju kako bi zahvaljujući svojoj veličini lakše surađivali s maloprodajnim lancima”, ustvrdio je Krešić. Naime, kako je pokazalo Deloitteovo istraživanje, čak 25 posto spajanja i pripajanja u Europi događa se u sektorima robe široke potrošnje, nakon čega slijedi proizvodni sektor. Treće mjesto sa 15 posto zauzeo je energetski sektor. S druge strane u zapadnoj Europi na tom se mjestu nalazi sektor tehnologije, medija i telekomunikacija sa 18 posto.

Menadžere zanima širenje u regiji

Anketirani menadžeri istaknuli su kako u srednjoj i istočnoj Europi mogućnost lokalnog rasta tvrtki često sputavaju ograničene mogućnosti za pripajanja drugih kompanija. Upravo je to jedan od važnijih razloga zašto tvrtke iz te regije realizaciju mogućnosti za spajanja i pripajanje traže izvan granica svojih matičnih zemalja. Konkretno, 60-ak posto anketiranih menadžera koji poslovanje vode u srednjoj i istočnoj Europi ustvrdilo je kako je više od polovice njihovih akcija spajanja i pripajanja u posljednje tri godine neminovno uključivalo aktivnosti u drugim zemljama. S tom tvrdnjom složila se trećina, odnosno 33 posto njihovih zapadnoeuropskih kolega. Inače, konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte posluje u više od 140 zemalja te pruža usluge na području revizije, poreza te financijskog savjetovanja.