Gotovo trećina umirovljenika u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva što znači da im mjesečna primanja ne prelaze 2372 kune, a čak šest posto građana treće dobi ne može pokriti ni 60 posto osnovnih troškova života. Rezultat je to analize Ivice Urbana s Instituta za javne financije (IJF) koji je istražio dohotke i potrošnju umirovljenika kako bi odgovorio na pitanje je li siromaštvo umirovljenika stvarnost ili mit. Rezultati su predstavljeni u sklopu projekta “Analiza mirovinskog sustava” časopisa Banka i IJF-a.

‘Lepeza’ brojki
Ovisno o izvoru problemu siromaštva umirovljenika različito se pristupa i često licitira cijelom “lepezom” brojki. Nezavisni hrvatski sindikati tvrde da prosječna mirovina pokriva tek oko 60 posto nužnih troškova dvočlanoga umirovljeničkoga kućanstva te je prema njima umirovljenička košarica 3637 kuna. Savez umirovljenika Hrvatske pak tvrdi da je čak 80 posto umirovljenih građana siromašno. Urbanovi rezultati najbliži su onim Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji barata brojkom od 24 posto siromašnih. “Sadašnja granica siromaštva iznosi 2372 kune pa ispada da je čak 28 posto umirovljenika doista siromašno”, ustvrdio je Urban. U pokušaju analize stvarnog dohotka umirovljenika Urban je analizirao različite tipove mirovina, kućanstava te ostale dohotke i vlasništvo nad nekretninama. Takva detaljnija analiza pokazala je da su u posebno teškom položaju umirovljenici koji žive sami te oni koji uzdržavaju druge članove obitelji. Gotovo polovica samaca, odnosno više od polovice onih koji uzdržavaju, nemaju dovoljno sredstava da pokriju životne potrebe.

Kobno neznanje
Osim što dobar dio umirovljenika loše živi, potencijalni problem mirovinskog sustava je i needuciranost građana o mirovinskim pitanjima. Čak 54 posto građana mirovinski je nepismeno što povećava rizik od siromaštva u trećoj dobi, poražavajuća je brojka iz istraživanja Maje Vehovec s Ekonomskog instituta. “Mirovinski nepismeni nižeg su obrazovanja, imaju manja primanja, češće su nezaposleni, žive s roditeljima i imaju negativan stav o svim oblicima štednje te ne planiraju svoju budućnost”, kaže Vehovec. Oni unaprijed očekuju da će im mirovina biti niska te da će se oslanjati na tuđu pomoć, no svejedno planiraju odlazak u prijevremenu mirovinu.

Ništa od nižih naknada
Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ obveznoga mirovinskog fonda, podsjetio je da su mirovinski fondovi do kraja lipnja 2011. članovima ostvarili ukupnu dobit od 7 milijardi kuna nove vrijednosti nakon oduzimanja naknada. Govoreći o troškovima koji su “top-tema” rasprave o mirovinskog sustavu, Novoselec je problematizirao opravdanost troškova Regosa. “Od 721 milijun kuna troškova Regosa prihod Fine čini 600 mil. kuna. Taj trošak jest obveza mirovinskih društava, ali zbog njega ne možemo spustiti naše naknade”, zaključio je Novoselec.

Fondovi

Imovina na 40 mlrd. kuna
Imovina četiriju obaveznih mirovinskih fondova, AZ, Raiffeisen, PBZ CO te Erste plavog, do kraja srpnja dosegnula je 40,29 milijardi kuna, pokazuju najnovije brojke Hanfe. Golema većina imovine 36,19 milijardi kuna uložena je u Hrvatskoj, od toga iznosa čak 27,2 milijarde u državne obveznice, dok je tek manji dio ili 4,82 milijarde kuna investirano u inozemstvu.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo